Mihajlović: Energetska infrastruktura jednako važna kao i saobraćajna

Ekonomija 07. feb 202209:58 > 10:44 0 komentara
FOTO TANJUG/ STRAHINJA ACIMOVIC

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović, rekla je da zelena agenda donosi više koristi nego štete, jer je to novi model rasta koji će obezbediti energetsku, ekonomsku i političku nezavisnost i stabilnost Srbiji, saopštilo je to ministarstvo.

Ona je za TV Hepi rekla da je neophodno hitno graditi nove energetske kapacitete u Srbiji i da je energetska infrastruktura jednako važna kao i saobraćajna.

„Srbija napreduje i privredni rast je impozantan, očekivano je da nam treba više energije i biće nam u narednom periodu potrebne još veće količine. Moramo da gradimo hidroelektrane, skladišta energije, nove vetroelektrane, solarne elektrane, elektrane na biomasu“, rekla je ona.

Dodala je da bi „napravili investicionu ‘Meku’, kao u infrastrukturi, gde samo u saobraćaj investiramo više od 20 milijardi evra, to je neophodno i u energetici“.

„Hitno nam trebaju kapitalne investicije. Nije bilo jasne strategije, 30 godina nema novih projekata, planova, ali to ne znači da sada ne možemo da napravimo plan kojim ćemo obezbediti energetsku dovoljnost. To će značiti i nova radna mesta, privredni rast i nezavisnost i stabilnost u energetskom, ekonomskom i u političkom smislu“, rekla je ona.

Mihajlović je navela da će se promene u energetici desiti bez obzira na pojedine otpore. Istakla je da „moramo da uđemo u globalni voz zelene agende i borbe sa klimatskim promenama“.

Kada je reč o postojećim kapacitetima, pre svega o termoelektranama, biće potrebne, kako je rekla, bar dve godine da RB „Kolubara“ stane na zdrave noge.

„Pravimo analizu i izaći ćemo i pred Vladu i pred predsednika Republike sa predlozima kako da sledeća zimska sezona bude stabilna i da ne uvozimo 15, 20 i više odsto struje. Suština je u novim kapacitetima koji moraju hitno da se grade i koji će koristiti najnovije tehnologije od Amerike do Kine“, rekla je Mihajlović.

Velika greška je, prema njenjim rečima, što Elektroprivreda Srbije (EPS) nije izgradila nijedan kapacitet 30 godina, kao što je i Elektromreža Srbije (EMS) trebalo da ima znatno više investicija u visokonaponsku mrežu.

Srbija, kako je rekla, hitno treba da gradi obe reverzibilne HE i „Bistricu“ i „Đerdap 3“ i ova godina treba da bude godina u kojoj će se raditi projektnotehnička dokumentacija za ova dva projekta.

„Potrebno je da imamo i posebno preduzeće koje će se time baviti, da li kao ćerka firma EPS-a ili ne, to je manje važno, ali da imamo kompaniju Zelena energija Srbije koja će rezervisati prostor za solarne i vetroelektrane i da zajedno sa privatnim partnerima proizvodi energiju i delom bude vlasnik tih elektrana“, rekla je ona.

Mihajlović je dodala da su zlato, bakar i litijum kritične mineralne sirovine u svetu bez kojih nema privrednog razvoja, a da je Srbija jedna od retkih zemalja koja je bogata tim sirovinama i da je potreban strateški pristup kada je reč o razvoju rudarstva, bez kojeg je nemoguć privredni razvoj.

„Litijum, bakar, zlato su kritične mineralne sirovine u svetu, a to je nešto što Srbija ima. Treba svi da znamo da bez tih sirovina nema automobila, nema vetrogeneratora, nema solarnih elektrana. Bez litijuma nema mobilnih telefona. Litijum je vrlo neravnomerno rasporedjen u svetu, malo zemalja ga ima, a Srbija je jedna od njih i mislim da o tome da li ćemo to bogatstvo iskoristiti ili ne treba da razgovaramo“, rekla je Mihajlović.

Istakla je da je na zahtev gradjana obustavljen projekat „Jadar“, ali da se priče o zabrani rudarenja koriste isključivo u političke svrhe.

„Potreban nam je strateški pristup i treba argumentovano da razgovaramo o svemu i da vidimo da li želimo i u kojoj meri da se razvijamo. Sve priče o zabrani rudnika služe samo u političke svrhe i time se ugrožava ne samo rudarstvo, već i kompletna privreda“, rekla je ona.

Dodala je da Srbija „i te kako može da zaradjuje od rudarstva“ i da je promenila zakon i sada bilo koja kompanija koja eksploatiše rudu mora prvo da je ponudi domaćem tržištu, pa tek onda da je izvozi.

Kada je reč o litijumu, ideja je bila da ovde imamo, ne samo preradu rude, već i fabriku baterija i fabriku električnih vozila“, rekla je ministarka.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!