MAT: Cene materijala za građevinarstvo na istorijskom maksimumu

Ekonomija 07. sep 202116:31 6 komentara
Radnici, građevina, gradilište, fizički ranici, radnik,
Shutterstock

Cene metala na međunarodnom robnom tržištu na istorijskom su maksimumu, ocenjuje se u novom izdanju Makroekonomskih analiza i trendova. Kako se ističe u analizi ekonomiste Ivana Nikolića, urednika MAT-a, značajan rast cena domaćih proizvođača sirovog gvožđa, čelika i ferolegura kao i cele oblasti "proizvodnja  osnovnih metala", te cena elemenata i materijala za ugradnju u građevinarstvu neminovno dovodi do rasta cena u građevinskom sektoru.

Rast cena metala na međunarodnom tržištu je, kako ističe Ivan Nikolić, vođen pre svega optimizmom u pogledu ubrzanja globalnog privrednog rasta, naročito  oporavkom industrijske i građevinske aktivnosti. Prisutni su, kako navodi, i privremeni poremećaji, poput otežanog  snabdevanja i prekida u radu rudarskih kompanija zbog širenja zaraze, pa sve do špekulativnih, koji se  odnose na nepotrebno skladištenje, i nerealna očekivanja o ubrzanom tempu tranzicije ka zelenoj  ekonomiji i infrastrukturnim programima koje bi drastično uvećali tražnju za metalima.

Pročitajte još:

Dodatno, popuštanje restriktivnih zdravstvenih mera u martu i aprilu ove godine odrazilo se na rast tražnje  koji je značajno premašio rast ponude.

Države su kao izlaz iz krize prouzrokovane pandemijom opredelile značajna finansijska sredstva za  kapitalne projekte i razvoj infrastrukture. Ovi projekti se najvećim delom odnose na građevinski sektor.  To je, kako se ocenjuje u analiti MAT, uticalo na porast tražnje za elementima i materijalima za ugradnju u građevinarstvu, te je i na  globalnom nivou stvoren veliki disbalans između ponude i tražnje.

Za vreme pandemije zabeležena je, navodi Nikolić, još jedna interesantna pojava.

„Diskrecioni dohodak prvobitno planiran  za godišnji odmor preusmerava se u adaptaciju životnog prostora te raste potražnja za građevinskim  materijalom, ali i građevinskim mašinama sa značajnim učešćem čelika u proizvodnji“, ukazuje on.

Zato, ističe, imamo više cene ovih proizvoda koje se prenose u određenoj meri i na troškovne pritiske u domaćoj  industrijskoj proizvodnji.

Značajan rast cena domaćih proizvođača sirovog gvožđa, čelika i ferolegura kao i cele oblasti „proizvodnja  osnovnih metala“, te cena elemenata i materijala za ugradnju u građevinarstvu neminovno dovodi do rasta cena u građevinskom sektoru.

„Čini se da su problemi oko nabavke sirovina i pepromaterijala bili najizrazitiji u proizvodnji plastičnih masa.  Primera radi, proletos, polietilena i polipropilena neophodnih za proizvodnju plastike gotovo da nigde  nije bilo. Istovremeno, poskupela je sirova nafta na svetskom tržištu (koja je takođe bitna za ovu  proizvodnju), uz zastoj u radu velikih petrohemijskih kapaciteta u Americi i Kini“, ukazuje Nikolić.

Ovo su, ističe, ključni faktori zašto je unutar grupe elementi i materijal za ugrađivanje u građevinarstvu baš cena  proizvođača plastičnih masa tj. proizvođača ploča, listova, cevi i profila od plastike imali najveći rast.

Tako su u aprilu cene u proizvodnji ovih proizvoda, kako se navodi, uzletele za čak 33 odsto.

„Jasno je bilo da je posredi  jednokratan šok. Narednog meseca se rast cena sveo na 2,1 odsto, da bi tokom juna i jula već imali i redukciju  cena od 0,9 odsto i 0,7 odsto. Dakle, izvesno je da su ovde prethodno opisani problemi prebrođeni. To je dobro. Loše je što je nivo cena  u proizvodnji ploča, listova, cevi i profila od plastike podignut, i trenutno je za preko 40 odsto veći nego u istom  periodu lane“, ističe Nikolić.

Šta nas čeka

Najveći uticaj na izabranu grupu elementi i materijal za ugrađivanje u građevinarstvu  ima „evro bitumen“ za puteve. I „evro bitumen“ za puteve je , ukazuje se, proizvod iz prerade derivata nafte te se njegova  cena takođe formira prema kretanju cene nafte i naftnih derivata na svetskom tržištu. Iz tog razloga ovde  je u julu zabeležen značajan tekući rast cena od oko 4,6 odsto.

Deluje da je trend rasta cena građevinskog materijala dostigao  maksimum sredinom ove godine, ocenjuje se u analizi.

„Slabi uticaj privremenih faktora i očekuje se postepena stabilizacija cena. Rizici u pogledu ostvarenja ovakvog scenarija potiču  dominantno iz međunarodnog okruženja. Što se tiče domaćeg tržišta, manji rizici su skopčani sa ambicioznim državnim programom subvencija za zamenu stolarije, kotlova za grejanje i izolaciju. Ukoliko  bi usled izuzetne zainteresovanosti građana tražnja za ovim proizvodima jednokratno eskalirala u meri da  bitno premaši domaće proizvodne kapacitete ishod bi neminovno bila viša cena ovih proizvoda. Zato je  dobro da se program sprovodi na srednji rok, nikako jednokratno“, ocenjuje Nikolić

Dugoročno posmatrano, cena gvožđa, čelika i ferolegura će verovatno rasti i nakon 2021. godine. Na to  bitno utiče odluka Kine da smanji proizvodnju sirovog čelika korišćenjem zastarelih kapaciteta, a u cilju  redukovanja emisije štetnih gasova. Vlada Kine je najavila ublažavanje uvoznih tarifa na čelik, ali i  povećanje izvoznih barijera. Na smanjenje ponude na evropskom tržištu čelika može uticati i uvođenje  privremenih anti-damping carina od strane Evropske komisije na hladno valjane proizvode od nerđajućeg  čelika poreklom iz Indije i Indonezije, ističe Nikolić u analizi.

Stiže era bakra

„Što se tiče bakra, tražnja i cene će takođe rasti u dugom roku. Dve teme se ističu – ulaganja u digitalizaciju  i zelene tehnologije. I Kina i EU uspostavile su planove za oporavak koji  podržavaju 5G telekomunikacione mreže, analizu velikih skupova podataka i veštačku inteligenciju. Sem  toga, EU je posvećena oporavku kroz tranziciju regiona ka ugljeničnoj neutralnosti do 2050. podržavajući  masovnu ekspanziju elektromobila i prateće infrastrukture. Očekuje se da će ovi pokretači tražnje ubrzati  dolazak ere bakra, s obzirom na to da je ovaj crveni metal dobar provodnik toplote i električne energije i  ključni je input u proizvodnji električne opreme, industrijskih mašina i u građevinarstvu“, navodi Nikolić.

Kineski oporavak se, ističe se u analizi, odrazio kroz viši nivo porudžbina. Već tokom juna 2020. Kina je zabeležila najveći  mesečni uvoz bakra ikada. Solarni paneli i vetro-turbine zahtevaju 12 puta veću količinu bakra u odnosu  na proizvođače struje prethodne generacije, dok elektromobili koriste četiri puta veću količinu bakra u odnosu  na onu koja se koristi u motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Zelena revolucija diže cenu bakra

“Zelena revolucija” kreira značajnu potražnju za bakrom i cena ovog metala je u poslednjih godinu dana  porasla za 90 odsto, ukazuje se u analizi. Zbog antimikrobnih svojstava bakra rađaju se i potpuno novi izvori  potražnje za bakrom, kao što je to potražnja u sferi zdravstva koja je podstaknuta pandemijom.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare