Korpe sve praznije – do kada će trajati talas poskupljenja?

Ekonomija 14. okt 202119:24 53 komentara

Šta se događaja sa cenama hrane - pitanje je koje sve više zabrinjava građane. Gotovo da ne postoji grupa namirnica koja je zadržala istu cenu u odnosu na prošlu ili početak ove godine... Kriva u zvaničnoj statistici takođe pokazuje skok - inflacija u odnosu na septembar 2020. godine iznosi 5,7 odsto. Da li će cene nastaviti da rastu?

„Sve je poskupelo“ – utisak je svakog ko je poslednjih nedelja makar jednom otišao u nabavku, u korpu staje sve manje proizvoda za novac kojim je ona nekada mogla i da se napuni. Potrošači čak bolje od statističara znaju da je inflacija prisutna, ali kada se zvanična statistika detaljnije pogleda, zaključak glasi:

U odnosu na septembar 2020. godine cene hrane i bezalkoholnih pića veće su 8,3 odsto. Meso je skuplje za 9,4, ulja i masti za čak 19 odsto, a cene povrća „skočile su“ za neverovatnih 29,9 odsto. Odeća i obuća – kroz prizmu brojki – skuplje su za 1,3 odsto. Kada se sve sabere – cene u odnosu na septembar 2020. veće su u proseku za 5,7 odsto.

Povezane vesti

Poskupljenje, posebno hrane, globalni je trend – pojašnjavaju ekonomski analitičari. Pandemija, povećana tražnja, poskupljenja energenata – gasa, nafte, primarnih poljoprivrednih proizvoda, transporta – sve je to u konačnom zbiru doprinelo rastu cena. Šta građane Srbije čeka do kraja godine?

„Procena je da u ovom trenutku, u suštini, nisu poremećeni ti lanci snabdevanja, odnosno proizvoda ima u prodavnicama i kupci mogu da ih nabave kao i ranije, samo po višim cenama. I ne treba očekivati da će se taj problem rešiti do kraja prvog tromesečja naredne godine, odnosno do sredine naredne godine“, kaže Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta.

A da li država treba da interveniše i kako? Jedan od mogućih poteza je plasiranje robe na tržište iz robnih rezervi, čime bi se povećala ponuda i zaustavio rast cena. Ekonomisti kažu da je trenutni talas poskupljenja privremenog karaktera. Profesor Beogradske bankarske akademije – Mališa Đukić za N1 kaže da zato ni centralne banke ne bi trebalo da reaguju.

„Baza inflacija je relativno niska, u Evropi i kod nas, a to je argument koji ide u prilog te teze da će se u 2022-godini verovatno vratiti u ciljane okvire. Do prvog kvartala naredne godine bi trebalo da znamo da li će se ova kriza odnosno velike fluktuacije posebno cena gasa smiriti…“, kaže Đukić.

Đukić dodaje da je u priči o inflaciji značajno pitanje i stabilnost kursa. Stabilan kurs je – kaže – „brana“ za dalji rast cena. A osim što je pogođen kućni budžet svake porodice u Srbiji, ovakva poskupljenja mogu imati i negativne posledice na privredni rast – ali, ekonomisti su optimistični: posledice neće biti dramatične.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare