Kakva zima nas čeka: Ako rat u Ukrajini potraje – biće samo gore

Ekonomija 16. jun 202219:23 > 20:03 7 komentara

Kakva zima nas čeka? To je centralno pitanje panel diskusije o ekonomskim posledicama rata u Ukrajini, koju organizuju Evropski pokret u Srbiji i Fridrih Ebert fondacija. Učesnici panela navode da je teško davati predviđanja, ali su saglasni - ako rat potraje, još teža vremena su pred nama.

Za nekoliko dana stiže leto na severnu hemisferu, a sunce već prži. Uveliko se traže aranžmani, broje dani do godišnjeg. Predsednik Srbije će po svemu sudeći ostati kod kuće.

„Znam ja neke koji su u mnogo lošijoj poziciji, baš ih briga… Kad će na more da idu, iz nekih drugih zemalja. Samo vi na more. Pa će se kupate zimi. Samo ne znam u kojoj, hladnoj ili toploj vodi“, rekao je predsednik Aleksandar Vučić.

Umesto da se brčka, radi naporno, sve što može, ali probleme pravi promena cene gasa iz dana u dan. Nezahvalno je prognozirati, ali ako rat u Ukrajini potraje, biće samo gore.

„Predviđanja svih ekonomista su da mi krajem ove godine i početkom naredne godine imaćemo situaciju goru nego 2008. godine“, kaže Zoran Drakulić iz Srpskog poslovnog kluba „Privrednik“.

Ukoliko tako bude, teško da će kriza da pogodi samo one koji su bili na letovanju. Svratiće i ovde. Pogotovo kada se uzme u obzir stanje u Elektroprivredi Srbije.

„Zbog lošeg menadžmenta, zbog neznanja, zbog svega, pitanje je da li ćemo imati struje. To neće samo pogoditi građane, to će pogoditi i industriju u Srbiji. Zamislite vi ako krenete u restrikcije, šta ćemo mi da proizvodimo onda?“, pita Drakulić.

Ekonomski novinar Aleksandar Milošević napominje – inflacija je u maju postala dvocifrena.

„Procene svetskih ekonomista su bile, a i Narodne banke Srbije recimo, da će se kod nas do ovog trenutka sada inflacija vratiti u okvire oko četiri odsto. Inflacija je 10 odsto, dakle, to je onaj efekat ove krize, a ona se nastavlja“, kaže Milošević.

O nestašicama hrane i zalihama ne treba da brinemo, uvereni su u Srpskom poslovnom klubu „Privrednik“. Međutim…

„Vidite, već imamo pobunu naših ratara za malu otkupnu cenu pšenice. A te cene što više budu rasle na međunarodnom tržištu, biće i veći pritisak naših proizvođača da se te cene usklade sa međunarodnim tržištem“, kaže Drakulić.

Iz Nemačke stiže ohrabrenje – nijedna država nije sama u svemu ovome.

„Postoji velika solidarnost između Evropske unije, moje zemlje i Srbije. To je i jedan od razloga zbog kog je kancelar Šolc bio u Srbiji prošle nedelje“, kaže Dorotea Gizelman, stalna zamenica ambsadora Nemačke.

Za one koji se pitaju do kad će ta solidarnost da traje i da li će na nju Srbija kao zemlja kandidat za članstvo u EU moći da računa ukoliko Rusiji ne uvede sankcije, Gizelman odgovara:

„Srbija koja se solidariše i principijelna je, može da računa na solidarnost sa naše strane“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare