Izveštaj Evropske komisije: Kritike i pohvale srpske ekonomije

Ekonomija 21. okt 202116:46 1 komentar
Pixabay

Srpska ekonomija imala je blagi pad u 2020. godini i snažni rast početkom 2021. godine. Određeni napredak napravljen je razvoju funkcionalne tržišne ekonomije, reformi poreskog sistema, privatizaciji banaka, dok sa druge strane sporo napreduju reforme državnih preduzeća i strukturne reforme javne uprave. Država i daje ostvaruje snažan uticaj na privredu, navodi se u izveštaju Evropske komisije o Srbiji za 2021, piše Nova ekonomija.

Uticaj kovid-krize ublažen je zahvaljujući snažnom rastu zabeleženom pre pandemije, značajnim i blagovremenim fiskalnim i monetarnim merama podrške, sektorskom strukturom privrede i relativne opušte nosti protivepideijskih mera, piše u Izveštaju EK.

Pročitajte još:

Kriza je, kako navodi Nova ekonomija, posebno pogodila ličnu potrošnju, neto izvoz, i privatna ulaganja, ali je to kompenzovano povećanom državnom potrošnjom, javnim ulaganjima i većim zalihama.

U godišnjem izveštaju Evropske komisije, navodi se da je Srbija napravila određeni napredak i da je na dobrom nivou pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.

Određeni napredak zabeležen je u reformi poreskog sistema i privatizaciji državnih banaka. Međutim, druge veće strukturne reforme javne uprave i državnih preduzeća napreduju sporo, čime se produžava dugogodišnja neefikasnost.

Nije bilo ni napretka u ojačavanju fiskalnih pravila koja bi učvrstila fiskalnu politiku, navodi se u Izveštaju.

„Država i dalje ostavlja snažan otisak na ekonomiju, a privatni sektor je nerazvijen i oštećen zbog slabosti u vladavini prava, pre svega korupcije i neefikasnog pravosuđa, kao i slabosti u sproveđenju efikasne konkurencije“.

U izveštaju piše i da je nakon skoro cele decenije bez promene, razlika u prihodima u poređenju sa EU (merena BDP-om po glavi stanovnika prema standardu kupovne moći), blago smanjena poslednjih godina i u 2020. godini je bila na 43 odsto evropskog proseka.

Deficit tekućeg računa je opao, dok je njegovo finansiranje ostalo stabilno, navodi se u Izveštaju. Nakon značajnog povećanja između 2016. i 2019. godine, sa oko 3 odsto na blizu 7 odsto, zbog rasta trgovinskog deficita, deficit tekućeg računa smanjen je na 4,3 odsto BDP-a u 2020. godini.

U izveštaju se navodi da je nakon što je u prvom kvartalu 2021. godine ostala prigušena, inflacija porasla u drugom na 3,6 odsto u maju zbog cena energenata i hrane, dok je u junu usporila na 3,3 odsto.

Državni dug opao je sa 70 odsto BDP-a koliko je iznosio u 2015. godini, na 53 odsto u 2019. godini, nakon čega je zbog krize izazvane pandemijom porastao na 58 odsto BDP-a.

U okviru klastera Unutrašnje tržište, u izveštaju piše da je napravljen napredak na usklađivanju zakona prava privrednih društava, slobode kretanja za radnike, slobode pružanja usluga.

Sa druge strane, nije napravljen nikakav napredak u oblasti slobodnog protoka kapitala, finansijskih usluga, i zaštite potrošača i zdravlja.

U izveštaju Evropske komisije piše i da uprkos određenom napretku, kvalitet i relevantnost obrazovanja i prakse nije u skladu sa potrebama na tržištu.

Poslovno okruženje se polako poboljšava

I izveštaju piše da se poslovno okruženje polako poboljšava, uprkos opštem usporavanju reformskog zamaha.

U 2020. godini, registrovano je 39.000 pravnih lica, od toga 9000 kompanija. Dok je broj registrovanih kompanija skoro nepromenjen u poređenju sa 2019. godinom, broj registrovanih samostalnih preduzetnika opao je za 25 odsto zbog krize.

Oko 30.000 pravnih lica (od toga 8000 kompanija) obrisano je iz registra, oko 40 odsto manje nego 2019. godine.

Iako je broj hitnih procedura u skupštini smanjen, zakoni koji se tiču poslovanja i za njih vezani podzakonski akti i dalje se usvajaju sa veoma kratkim rokovima za konsultacije, bez dovoljno vremena za poslovne subjekte da daju svoj doprinos u pripremi politike i da se pripreme za promene koje im predstoje.

Sve više nepravilnosti u oblasti javnih nabavki

U izveštajnom periodu je napravljen ograničen napredak u oblasti javnih nabavki, pre svega zbog pokretanja novog portala za javne nabavke i ojačavanja administrativnih kapaciteta Kancelarije za javne nabavke.

Zakon o javnim nabavkama koji je u velikoj meri usklađen sa pravnim tekovinama EU stupio je na snagu 2020. godine.

Ipak, zakon iz februara 2020. godine o specijalnim procedurama za linijske projekte ozbiljno je umanjio efikasnost implementacije zakona o javnim nabavkama.

Sve je veći broj broj izuzetaka od primene Zakona o javnim nabavkama i veliki broj proverenih nepravilnosti u ugovorima o javnim nabavkama koji su utvrđeni od strane Državne revizorske institucije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare