Istraživanje: Dominantni problemi većine preduzeća – visoki porezi i doprinosi

Ekonomija 28. jul 202215:43 2 komentara
N1

Istraživanje "Stavovi privrede o sivoj ekonomiji i bezgotovinskom plaćanju" pokazalo je da su dominantni problemi sa kojima se suočava većina preduzeća u Srbiji visoki porezi i doprinosi na zarade, problemi izazvani pandemijom, smanjenje potražnje, kao i takse i naknade, rečeno je na predstavljanju tog istraživanja.

„Kao trenutno najveći problemi privrednika ističu se visoki porezi, odnosno doprinosi na zarade. To smo viđali i u većini prethodnih talasa, a novo je da oko polovina privrednika navodi i probleme izazvene pandemijom kovida. Pored tih problema, navode se i pad tražnje, neporeski nameti, ali i nedostatak radne snage, suvišna birokratija i problemi zbog rata u Ukrajini“, rekao je istaživač Ipsos stratedžik marketinga Vojislav Mihailović.

On je dodao da je oko 83 odsto preduzeća navelo da je u toku 2021. godine rezultat njihovog poslovanja bio pozitivan, a oko 60 odsto privrednika ocenjuje da su uslovi poslovanja dobri.

Istakao je da devet od deset privrednika navodi da uspevaju redovno da izmire poreze i doprinose na zarade, oko pet odsto navodi da ima male zaostatke, a samo dva odsto da zbog teške ekonomske situacije ne uspevaju redovno da izmire obaveze.

Privrednici ističu, kako je rekao Mihailović, da devet od deset radnika dobija platu sa punim doprinosima, „dok je oko 12 odsto radnika u problemu, jer im se doprinosi uplaćuju delimično ili im se uopšte ne uplaćuju“, a naveo je da je oko polovina ispitanika kaže da prijavljuju sav profit.

Domaći privrednici većinom smatraju da je siva ekonomija u Srbiji u poslednjih pet godina ostala na istom nivou, ili da čak pada, a kao glavne razloge za njeno postojanje navode visoko poresko opterećenje zarada i parafiskale namete.

Mihailović je dodao da privrednici smatraju da je siva ekonomija najzastupljenija u građevinarstvu i da raste kod zanatskih usluga, dok je u padu u ugostiteljstvu i trgovini.

On je rekao da je u „nešto manjoj meri zastupljena spremnost za prijavu rada na crno“ nego 2017. i 2019. godine, kao i da je osam od deset privrednika istaklo da nije opravdano poslovanje u sivoj zoni i da je svaki drugi pozitivno ocenio eFiskalizaciju, a svaki četvrti negativno.

Kada je u pitanju bezgotovinsko poslovanje, između osamdeset i devedeset odsto firmi istaklo je da svoje transakcije obavlja preko tekućeg računa, dok ostatak navodi da se deo plaćanja obavlja u gotovini.

Privrednici koji su ranije uveli bezgotovinsko plaćanje u velikoj meri smatraju da je takav način plaćanja imao pozitivan uticaj na njihovo poslovanje.

Istraživanje je sprovedeno od 20. aprila do 10. juna ove godine u okviru projekta Nacionalna inicijativa za bezgotovinsko plaćanje, koji sprovode NALED i GIZ, u partnerstvu sa kompanijama Masterkard i Viza, na uzorku od 1.040 poslovnih entiteta.

Član Naučnog veća NALED Goran Pitić je rekao da istraživanja pokazuju da je najveći deo problema vezan za nivo poreza i doprinosa i parafiskale namete.

„NALED je otvarao raspravu o tome i kandidovao nekoliko tema o kojima treba dalje raspravljati, a deo je vezan za povećanje neoporezivog dela zarada“, rekao je on i ocenio da bi trebalo raspravljati i o progresivnosti oporezivanja.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare