„Istorijske“ stope nezaposlenosti u ekspozeima premijerke – nešto se ne uklapa

Ekonomija 06. nov 202219:18 36 komentara

Kolika je nezaposlenost u Srbiji? Aktuelna vlast stalno se hvali time da ju je spustila na istorijski minimum i da je ona više nego duplo manja u odnosu na period pre njih. Da li je baš tako, odnosno, koliko je nova metodologija prikrila ono što je inače, po statistici, nedovoljno vidljivo?

Srbija je zemlja istorijskih rezultata i oborenih rekorda… svakog dana, svake godine i u svakom ekspozeu predsednice Vlade Ane Brnabić. Godine 2020. Srbija je bila…

„Zemlja u kojoj je nezaposlenost na rekordno niskom nivou od 7,3 odsto“, kazala je Brnabić u ekspozeu 2020. godine.

A danas…

„Danas je nezaposlenost u Srbiji na istorijski najnižem nivou od 8,9 odsto“, navela je u ekspozeu 2022. godine.

POVEZANE VESTI

Da nešto nije u redu s matematikom koju vodi predsednica vlade, primetili su i poslanici Narodne skupštine.

„U ekspozeu 2020. godine rekli ste da je Srbija finansijski i ekonomski stabilna zemlja u kojoj je nezaposlenost na rekordno niskom nivou od 7,3 odsto. Danas ste rekli da je nezaposlenost u Srbiji u najnovijem ekspozeu najniža u istoriji Srbije sa 8,9 odsto. Kad ste govorili istinu, gospođo Brnabić?Je l’ vi znate šta govorite? Kako je danas istorijski najniža, ako je 2020. bila na rekordnom nivou, a pritom bila manja“, upitao je Miroslav Aleksić iz Narodne stranke.

Ali se ispostavlja da nije problem samo matematika predsednice Vlade, već i nepouzdanost anketa o radnoj snazi.

„Ako ste prošle nedelje brali jabuke sat vremena i za to zaradili 300 dinara, vi se smatrate da ste zaposleni“, kazao je Dušan Nikezić iz SSP-a.

Dakle, ako jednom nedeljno berete jabuke i za to zaradite 300 dinara – vi ste, za državnu statistiku, zaposlena osoba, iako s tom sumom možete sebi da priuštite da jedete jednom u nedelju dana.

„Na primer, student, koji svom komšiji školarcu daje časove iz matematike, pošto mu je dao više od dva časa tokom prethodne nedelje od anketiranja, on bi se prema našoj anketi smatrao zaposlenim licem, dok on sebe smatra nezaposlenim jer ima niske i neredovne prihode“, pojašnjava ekonomista Mihailo Gajić.

Stvarnost je u Srbiji, po običaju, za građane mnogo teža od statistika u slavodobitnim obraćanjima vlasti. Subjektivno nezaposlenima sebe smatra čak 2,5 puta više ljudi u Srbiji nego što pokazuje zvanična statistika, koja na te osobe gleda kao na zaposlena, ili samo neaktivna lica. Samo jedan deo sektora na tržištu rada posluje produktivno, u normalnim okolnostima.

„Ali postoji i drugi deo našeg tržišta rada gde postoji velika nesigurnost u zaposlenju, gde su zarade jako niske i gde je niska produktivnost i samim tim i veliko učešće sive ekonomije, prvenstveno isplate samo dela zarade preko ugovora, dok ostatak ide na ruke, ili gde uopšte ne postoji nikakav potpisani ugovor neko se u potpunosti radi na crno“, izjavio je Gajić.

Metodologija izračunavanja stope nezaposlenosti i registrovane zaposlenosti više puta je menjana, pa se tako polovinom 2015. godine, prema rečima predsednika Resornog odbora za privredu i finansije Stranke slobode i pravde, desio fenomen da je u jednom danu broj zaposlenih povećan za 280.000 ljudi.

„Na to je u više navrata ukazivao i Fiskalni savet koji je tim povodom 2018. objavio posebnu stručnu analizu, kojom je dokazao da je ekonomski nemoguće da ste vi u periodu od 2012. do 2017. godine imali rast privredne aktivnosti od samo šest posto i rast broja zaposlenih od 20 posto“, kaže Dušan Nikezić.

Statistika pokazuje to da je u periodu između 2005. godine i 2020. godine, u Srbiji smanjen i broj zaposlenih i broj nezaposlenih – a to, po svemu sudeći, ima veze i sa masovnim iseljavanjem stanovništva. Da nas je sve manje u Srbiji, pokazuje i aktuelni popis stanovništva – verovatno kao posledica sudara ušminkanih statistika i turobne realnosti.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare