Inflacija 5,7 odsto, domaći poljoprivredni proizvodi poskupeli 24 odsto

Ekonomija 12. okt 202117:41 10 komentara
Pijaca, tezge
N1

Cene poljoprivrednih proizvoda domaćih proizvođača porasle su za godinu dana gotovo za četvrtinu - 24 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku za avgust mesec. Najviše je, kod ovdašnjih proizvođača, poskupelo voće - za 58,5 odsto. Kada je reč o stopi inflacije, Zavod je saopštio da je ona je u septembru iznosila 5,7 odsto u odnosu na septembar prošle godine.

„Potrošačke cene u septembru 2021. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 5,7 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2020. godine povećane za 5,4 odsto, u proseku“, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Pročitajte još:

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u septembru 2021. godine, u odnosu na avgust 2021. godine, u proseku su povećane za 0,8 odsto.

U septembru ove godine, u odnosu na mesec pre, rast cena je zabeležen u grupama hrana i bezalkoholna pića (2,3%), Restorani i hoteli (0,8%) i stan, voda, električna energija, gas i druga goriva (0,5%).

Kada je reč o cenama godinu dana pre, tu su poskupljenja malo značajnija: u grupi hrane i bezalkoholnih pića najveći porast cene u septembru ove u odnosu na septembar prošle godine beleži povrće – čak 29 odsto, potom ulja i masti za 19 odsto, pa meso koje je za godinu dana poskupelo za 9,4 odsto. Voće je (dakle ne samo ono domaćeg porekla) poskupelo za ukupno – šest odsto.

Od komunalnih usluga ubedljivo najviše je, statistički posmatrano, poskupelo – odnošenje smeća, za 12,3 odsto. Za 8,7 odsto poskupelo je odvođenje otpanih voda. Jedino pojeftinjenje u ovim uslugama odnosi se na cenu centralnog zagrevanja stana – 0,4 odsto.

Domaći poljoprivredni proizvodi

Republički zavod za statistiku redovno objavljuje i prosečne cene proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva koje se računaju na osnovu količina i vrednosti otkupljenih i prodatih proizvoda dobijenih iz statistike prometa i statistike poljoprivrede. Ovim istraživanjem obuhvaćena  su privredna društva i preduzetnici koji obavljaju otkup proizvoda poljoprivrede i ribarstva neposredno od porodičnih gazdinstava u cilju prodaje ili prerade otkupljenih proizvoda, kao i kompanije koja obavljaju prodaju proizvoda poljoprivrede i ribarstva iz vlastite proizvodnje.

Cene proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva u avgustu 2021. godine, u odnosu na isti mesec 2020. godine, povećane su za 24 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda, u odnosu na isti mesec prethodne godine, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: stoka i živina (11,3%), industrijsko bilje (42,9%), žita (24,6%) i voće (58,5%)“, navodi se u izveštaju Zavoda.

NBS: Na 60 odsto inflacije ne utiče monetarna politika

„Gotovo 60 odsto međugodišnje inflacije (od 5,7 odsto) bilo je opredeljeno faktorima na koje monetarna politika ne može da utiče – cenama neprerađene hrane i energenata, koji čine jednu četvrtinu potrošačke korpe“, ukazala je danas Narodna banka Srbije.

Ove dve grupe proizvoda, zajedno posmatrano, doprinele su međugodišnjoj inflaciji, kako ističe NBS, sa 3,3 procentna poena.

„S druge strane, dugogodišnja relativna stabilnost deviznog kursa, koja će biti očuvana i u narednom periodu, predstavlja snažno sidro cenovne stabilnosti“, podsećaju u NBS.

Cene neprerađene hrane su u septembru ove, u odnosu na septembar prethodne godine, bile veće za 17,9 odsto, najviše kao posledica rasta cena svežeg povrća od 36,2 odsto i rasta cena svežeg mesa od 15,1 odsto. Takva kretanja su, navodi se, rezultat snažnog rasta cena hrane na globalnom nivou, kao i efekta niske prošlogodišnje baze – cene i jedne i druge grupe proizvoda tokom prethodne godine bile su na izrazito niskim nivoima. U manjoj meri, međugodišnjem rastu cena neprerađene hrane u septembru doprineo je i rast cena svežeg voća od 6,2 odsto.

Cene energenata su u istom periodu povećane za 9,5 odsto, pre svega kao posledica snažnog rasta cene nafte na svetskom tržištu i dostizanja njenog pretkriznog nivoa, koji je za posledicu imao i povećanje cena derivata nafte na domaćem tržištu od 16,3 odsto u odnosu na septembar prethodne godine, kada su cene bile na znatno nižem nivou.

Kada je reč o povećanju međugodišnje inflacije u odnosu na avgustovskih 4,3 odsto, ono je i dalje pretežno vođeno rastom cena neprerađene hrane, i to pre svega cenama povrća, koje su tokom celog trećeg tromesečja imale sezonski neuobičajeno kretanje, između ostalog, i zbog nepovoljnih vremenskih uslova i suše tokom letnjih meseci. U manjoj meri, ubrzanju inflacije u septembru doprinele su i cene mesa i voća, kao i cene pojedinih usluga.

„Međugodišnja bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) na koju mere monetarne politike mogu da utiču, u septembru je ponovo bila znatno niža od ukupne inflacije i iznosila je 2,6 odsto, što ukazuje na privremenost inflatornih pritisaka. Od početka godine, međugodišnja bazna inflacija kreće se na nivou od oko dva odsto, što je u velikoj meri rezultat i očuvane stabilnosti deviznog kursa. Na privremeni karakter inflatornih pritisaka ukazuju i inflaciona očekivanja finansijskog sektora za jednu, dve i tri godine unapred, koja se i dalje kreću oko nivoa od tri odsto, kao i inflaciona očekivanja privrede, koja se i dalje kreću u rasponu od dva do tri odsto.

Prema projekciji Narodne banke Srbije, međugodišnja inflacija će u naredna dva tromesečja „najverovatnije nastaviti da se kreće iznad gornje granice ciljanog raspona od 3,0 ± 1,5%“.

„Od drugog tromesečja naredne godine očekujemo povratak međugodišnje inflacije u granice cilja, a zatim od druge polovine godine i njeno kretanje oko centralne vrednosti cilja, čemu će svakako doprineti i očuvanje stabilnosti deviznog kursa i u narednom periodu“, ističe centralna banka.

S obzirom na visoku bazu iz ove godine, postoji mogućnost da se u drugoj polovini sledeće godine ukupna inflacija nađe, kako se navodi – i u donjoj polovini ciljanog raspona od 3,0 ± 1,5%. Rizici u pogledu inflacije u narednom periodu odnose se, prema analizi NBS, pre svega na kretanja cena neprerađene hrane i globalne cene energenata.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare