Ima se, može se: Nije 8 milijardi evra kovid pomoći, već 5,4 – a i to je previše

Ekonomija 13. apr 202215:47 10 komentara
Shutterstock

Iako su predstavnici države u više navrata isticali da je za državnu kovid pomoć građanima i privredi u protekle dve godine namenjeno više od osam milijardi evra, upravo objavljena analiza Fiskalnog saveta pokazuje da je reč o znatno manjem iznosu u visini od - 5,4 mlijarde evra. I taj manji iznos je, prema Fiskalnom savetu, dve milijarde evra veći nego što je trebalo.

Da su antikrizne mere za vreme korone bile bolje usmerene ka ugroženim segmentima privrede i stanovništva, iz srpskog budžeta je moglo da se – za ove namene, potroši i dve milijarde evra manje, procenio je Fiskalni savet.

Pročitajte još:

U upravo objavljenoj analizi, Fiskalni savet je procenio da stvarni trošak antikriznih mera sprovedenih u periodu od 2020. do 2022. godine iznosi oko 5,4 milijarde evra.

„Naše analize pokazuju da je stvarni budžetski trošak mera koje su do sada usvojene i realizovane osetno manji od onog koji se saopštava u javnosti i da iznosi 5,4 milijardi evra. U ovaj iznos uključeni su budžetski efekti mera koje su već izvršene u 2020. i 2021. godini, a dodali smo i isplate iz 2022. koje su se dogodile do trenutka pisanja ovog izveštaja, zajedno sa efektima svih poznatih mera za koje će novac tek biti isplaćen – na primer drugih 100 evra pomoći mladima koji će se isplatiti u junu 2022″, naveo je Fiskalni savet.

Antikrizna pomoć u Srbiji može se, navodi Fiskalni savet, podeliti na tri velike celine – zdravstvo, privredu i stanovništvo.

„Broj akata koje je Vlada usvojila tokom prethodne dve godine kako bi ograničila negativne efekte pandemije jeste veliki, osetno veći nego što je bilo uobičajeno u pretkriznim godinama. Ipak, ako sagledamo krajnje korisnike, politike se suštinski svode na tri segmenta: podršku zdravstvenom sistemu, privredi i stanovništvu“, navodi se u analizi.

Podrška zdravstvu obuhvatila je: nabavku medicinskog materijala i opreme, lekova i vakcina, izgradnju kovid bolnica u Novom Sadu, Kruševcu i Beogradu (Batajnica), kao i fabriku vakcina, povećanje plata medicinskim radnicima iz i 2021. godine, uključujući kovid dodatke i jednokratne bonuse, povećanje broja zaposlenih, kao i povećana izdvajanja za bolovanja usled epidemije koja idu preko RFZO.

Pomoć privredi podrazumevala je: odlaganje poreskih obaveza iz 2020. godine, budžetske subvencije za očuvanje radnih mesta u 2020.13 i 2021. godini, kao i nekoliko manjih vidova sektorske podrške za najugroženije segmente privrede. U okviru pomoći privredi odobravani su i povoljni zamovi preko Fonda za razvoj i krediti koje komercijalne banke odobravaju uz garanciju države (tzv. garantnu šemu).

Fiskalni savet

„Ovde je važno napomenuti – u našoj tabeli trošak poreskih mera koji je nastao u 2020. umanjen je za deo koji je vraćen u budžet tokom 2021. godine (oko 400 miliona  evra), što je objašnjenje za predznak (minus) u ovom polju. Analogno tome, negativan predznak sreće se i u 2022. godini u kojoj očekujemo dodatno izmirenje odloženih poreskih obaveza, u vrednosti od nešto preko 360 miliona evra. Kredite preko Fonda za razvoj u celini uzimamo kao nepovratni trošak (pretpostavka je da Fond neće vratiti novac budžetu, nego će nastaviti da odobrava kredite privredi iz vraćenog novca), dok je u troškove garantovanih kredita ušao samo deo koji će država morati da isplati u ime nesolventnih preduzeća (40 miliona evra za period 2020-2022. i 30-50 miliona evra nakon 2022)“, pojašnjava Fiskalni savet troškove prikazane u tabeli.

Pomoć stanovništvu je obuhvatila nekoliko ciklusa isplate pomoći građanima po različitim osnovama – punoletnima, mladima do 30 godina, penzionerima, vakcinisanima i nezaposlenima.

„Najveći deo ovih isplata dogodio se u 2020, i početkom 2022. godine, mada postoje još neke isplate koje bi trebalo da se izvrše tokom ove godine“, ukazao je Fiskalni savet.

Smanjenje subvencija privredi i zdravstvu

U analizi se ukazuje da se novčana davanja građanima ne smanjuju istim tempom kao druge mere, pa i u 2022. godini ostaju relativno velika.

„Nakon prve godine krize troškovi antikriznog paketa su se relativno snažno smanjivali. Preko dve trećine ukupnih mera isplaćeno je već u 2020. kad se i desio najveći udar krize na ekonomiju. Kad se posmatraju pojedinačni segmenti, vide se, međutim, znatne razlike u dinamici“, ističe se u analizi.

Tako je isplata subvencija za privredu opala sa 1,2 milijarde evra iz 2020. na 520 miliona evra u 2021. i ne planira se više u 2022. godini.

„Vanredne dotacije zdravstvu takođe su se snažno smanjivale i u 2022. gotovo su pet puta manje u poređenju sa 2020. godinom. Jedini izuzetak jeste pomoć građanima, koja i u 2022. ostaje veoma visoka – smanjena je za svega 30 odsto u odnosu na kriznu 2020. godinu (sa 740 miliona na 490 miliona evra) za šta teško može da se pronađe ekonomska argumentacija“, ukazuje Fiskalni savet.

Na šta je potrošeno 5,4 milijarde evra

U svojoj analizi Fiskalni savet podsetio je na sve vrste pomoći koje je država isplaćivala  od početka pandemije 2020. godine.

Privredi je omogućeno odloženo plaćanje poreza na zarade i doprinosa za privatni sektor tokom vanrednog stanja i za jedan dodatni mesec 2020. i odlaganje poreza na dobit za drugo tromesečje 2020. godine. Obaveze privreda izmiruje na rate i to od 2021. do kraja 2022. godine.

Preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima omogućeno je tri meseca isplate minimalne zarade i još dva dodatna meseca isplate 60 odsto minimalne zarade. Velikim preduzećima dotirano je 50 odsto neto minimalne zarade za vreme vanrednog stanja zaposlenima koji su dobili rešenje o prestanku rada zbog pandemije.

Celom privatnom sektoru (preduzetnici, mikro, mala, srednja i velika preduzeća) isplaćena je po polovina neto minimalne zarade u trajanju od tri meseca.

Pomoć je isplaćivana i autobuskim prevoznicima – 600 evra po autobusu u trajanju od šest meseci 2021. godine. Zatim za turizam (350 evra po krevetu, 150 evra po sobi za gradske hotele u 2020. godini, zatim u 2021. godini plus još jedan minimalac za sektor ugostiteljstva, turizma, hotelijerstva i rentakar u 2020. i 2021. godini. Poljoprivrednicima su omogućena direktna davanja u vidu subvencija, plus povoljni krediti. Pomoć je isplaćivana i  sportskim klubovima, samostalnim umetnicima i dr.

Pomenuti povoljni krediti preko Fonda za razvoj su najvećim delom krediti za likvidnost za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća sa kamatnom stopom od jedan odsto i rokom otplate od 36 meseci u 2020. godini, a postoji i nova kreditna šema sa Evropskom investicionom bankom koja počinje 2022. godine. Manji deo ove kreditne šeme, kako se ističe u analizi, bio je sektorski opredeljen za turizam, ugostiteljstvo i putnički saobraćaj.

Penzionerima je isplaćeno 4.000 dinara + 5.000 dinara u 2020. godini, zatim 50 evra u 2021. godini i 20.000 dinara u 2022. godini.

Punoletni građani dobili su  100 evra u 2020. godini, zatim 30+30+20 evra u 2021. godini. Mladima je namenjeno 100+100 evra u 2022. godini.

Vakcinisanima je isplaćeno 3.000 dinara u 2021. godini, nezaposlenima po 60 evra na teritoriji Centralne Srbije, dok su po 200 evra dobili nezaposleni na Kosovu.

Najveća neracionalnost u paketu antikriznih mera Srbije zabeležena je, navodi Fiskalni savet, u okviru pomoći građanima.

„Od prvog davanja 100 evra punoletnima iz juna 2020. godine usledio je čitav niz sličnih mera, pa je za ove namene od početka pandemije do sada isplaćeno ogromnih 1,8 milijardi evra. Kad se u junu 2022. isplati i drugih 100 evra građanima koji imaju 16-29 godina, ukupan trošak će se popeti na 1,9 milijardi evra. Druge zemlje Centralne i Istočne Evrope kriznu pomoć stanovništvu usmeravale su dominantno na one kategorije koje su bile ugrožene krizom. Upravo iz tog razloga je za ove namene u Srbiji tokom 2020. i 2021. godine, relativno posmatrano, potrošeno skoro četiri puta više u odnosu na uporedive zemlje“, naveo je Fiskalni savet.

Analize koje je Fiskalni savet više puta u prethodnom periodu objavljivao pokazuju da ove mere nisu ekonomski efikasne, jer su značile veliko zaduživanje da bi se postigli relativno skromni efekti.

„Uticaj koji imaju na ubrzanje privrednog rasta gotovo je beznačajan i jednokratan, a povećanje poreskih prihoda usled veće potrošnje stanovništva ni izbliza nije uporedivo s troškom takvih mera. Iz ugla socijalne politike neselektivna davanja koja podjednako tretiraju bogate i siromašne građane nisu efikasna mera, jer imaju relativno mali i privremen uticaj na smanjenje siromaštva i nejednakosti. Na kraju, ovakva praksa u suprotnosti je i sa započetom reformom sistema socijalne zaštite – uvođenjem socijalne karte“, naveo je, između ostalog, Fiskalni savet.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare