Gosti N1: Dobro što država ima para, pa ima 175 dinara toplog obroka za tetkice

Ekonomija 15. jun 202220:26 > 20:41 18 komentara
Shutterstock

Minimalna zarada u sebi ne može da sadrži naknadu za topli obrok, niti regres za godišnji odmor - oni bi trebalo da se isplaćuju dodatno, jer naknade ne mogu da budu uračunate u nešto što predstavlja minimalnu satnicu rada. Ovo je potvrdio i Vrhovni kasacioni sud, a potom i Ustavni sud. Ipak, veliki broj radnika koji radi na poslovima tehničkog osoblja u prosveti, zdravstvu, ali i sudstvu, policiji, državnim organima i javnim službama, strahuje da bi mogao da se ponovi scenario sa bankama - da Vrhovni kasacioni sud "preokrene" svoju odluku, te da radnici koji su novac za topli obrok i regres naplatili sudskim putem - moraju da ga vrate državi. Na ovaj problem ukazali su advokat Danijel Dinčić i Dušan Kokot iz Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Vojvodine. Kokot je istakao da u prosveti od 13 koeficijenata za plate - čak šest potpada u grupu ispod minimalne zarade, koja se potom dotira do minimalca, zbog čega nastavnici imaju manje plate. "Ako minimalac sada poraste za 15 odsto, a osnovica u prosveti za 10 odsto - ući će nam uskoro i profesor u minimalac", upozorio je Kokot. Dinčić ističe da mu je drago što čuje da država ima para: "Onda joj ni 175 dinara, koliko dnevno iznosi topli obrok za tetkice, neće napraviti problem".

Minimalna cena rada po radnom satu u Srbiji iznosi 201,22 dinara. To, u proseku, daje mesečni minimalac od 35.012 dinara, što je ispod minimalne potrošačke korpe. Znatan broj zaposlenih u raznim javnim službama i državnim organima, ali i u školama – poput tetkica, domara, administrativnih radnika… – ima potpisane ugovore o radu sa koeficijentima koji donose zaradu znatno manju od minimalca, pa im država dotira do minimalnog garantovanog iznosa. Ovim zaposlenima ne isplaćuje se ni naknada za topli obrok, niti regres za godišnji odmor. Smatra se da je on – uračunat u koeficijente.

Pročitajte još:

Prethodne nedelje je nekoliko stotina tetkica, servirki i tehničkog osoblja „na minimalcu“ tokom protesta u iščekivanju odluke Vrhovnog kasacionog suda (VKS),  pozvalo taj isti sud da – čuva zakon.

Na čuvanje zakona ovi radnici su VKS pozvali upravo iz razloga što već postoje njegove odluke koje potvrđuju da u minimalce nisu uračunate pomenute naknade, a uprkos tome – o istoj temi odlučuje se ponovo. Otuda strah da će proći kao dužnici sa bankarskim naknadama kada je VKS dopunom odluke – zauzeo suprotan stav.

Advokat Danijel Dinčić objašnjava da Vrhovni kasacioni sud nije doneo odluku 9. juna, kao što je očekivano, već je prolongirana za – septembar. 

„Sudovi su utvrdili šta država nezakonito radi. Sedam godina nakon pokrenutog sudskog spora dobili smo odluku VKS i Ustavnog suda kojima se utvrđuje da u minimalnoj zaradi ne mogu da budu sadržane nakinade ishrane u toku rada i regres. Od trenutka 2009. kad je minimalna zarada pretekla zaradu u javnom sektoru, ti zaposleni su oštećeni i trpe štetu“, navodi Dinčić.

On precizira da je reč o zaposlenima – tehničkom osoblju u prosveti, zdravstvu, sudstvu, policiji, kompletno – u državnim organima i javnim službama.

Ko i kod bankarskih naknada, krenule su masovnije tužbe zaposlenih koji su odlučili da svoja prava ostvare preko suda.

Prema stavu od 27. decembra 2021, VKS je, navodi Dinčić, potvrdio svoj raniji stav da te naknade – nisu isplaćivane, tojest da nisu bile sadržane u koeficijentima.

Danijel Dinčić
N1

„Osnovni sudovi u Šapcu i Užicu očigledno ne veruju VKS pa su inicirali sporno pravno pitanje tamo gde ga nema. Pa je taj predmet zaveden 23. februara 2022. kod VKS. Rok za odlučivanje je dva meseca i prošao je 5. maja. VKS se nije izjasnio ni 9. juna. Prema poslednjim informacijama – to je pomereno na septembar“, navodi ovaj advokat.

Hiljadu evra godišnje

Zaposleni koji tuže državu za neisplaćene naknade za topli obrok i regres mogu svoje pravo da ostvare za tri godine unazad. Reč je, navodi Dinčić, o oko 1.000 evra godišnje, „a eto su ekonomski i socijano najugroženiji građani“.

Dušan Kokot iz Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Vojvodine navodi da je VKS pre 2,5 godine doneo presudu da u nečemu što je minimalna zarada ne može biti sadržano ništa.

„To je minimalna naknada za rad. Država je u javnom sektoru donela zakon još 2003. da regres, topli obrok postaju deo pripadajućeg koeficijenta zarade zaposlenih. Iskorigovala je postojeće koeficijente i to je funkcionisalo do 2009. godine. Sudovi u Vojvodini sad sude u korist zaposlenih, ali je Ministarstvo prosvete naložilo poslodavcima – školama, da ulažu žalbu na svaku presudu pa čak i presudu apelacionog suda“, navodi Kokot.

Jednom broju zaposlenih je, kaže, isplaćen novac.

„Sad je neko dobio 2.000 evra i drži ih na računu, ne dira ih, jer šta će da vrati ako Vrhovni sud sad odluči da treba da vrate“, naveo je Kokot dodajući da „čim država jasno sugeriše da u nečemu što je jasno pravno pitanje moraju da se ulažu žalbe, zaposleni su u problemu“. 

On navodi da u prosveti postoji 13 koeficijenata za zarade, od kojih je čak šest ispod minimalne zarade, pa je onda koriguje do minimalca. 

„Fizički radnik ima zaradu od 22.000 dinara, pa mu država dotira do 35.000 dinara. Tetkici se dotira 12.000 dinara, administrativnom radniku 6.000 dinara, pa sve tako do petog stepena zaposlenih u tehničkom osoblju kojma dotira 100 dinara. I svi nose kući isti iznos novca. Država je uspela da obesmisli čak i brojeve“, navodi Dušan Kokot.

Dušan Kokot
N1

Problem su, dodaje, napravili sudovi van Vojvodine koji su počeli da sude drugačije, ne vodeći računa o onome što je pravno pitanje – kažu, naknade su uračunate u koeficijent.

Ko se o banke opekao…

„Veliko je pitanje – kuda će ovo sve da ode. Jer, to bi bilo rušenje drugih stvari ako bi odluka VKS bila promenjena. Ali, ko se opekao o banke, sad duva i u svaku potencijalnu pesudu“, ističe Kokot.

Advokat Danijel Dinčić podseća da je minimalna zarada garantovana Ustavom, međunarodnom konvencijom Međunarodne organizacije rada i Zakonom o radu. Unazad 15 godina, kaže, imamo ujednačenu sudsku praksu.

„Onoga trenutka kad ugorzite nekom pravo na minimalnu zaradu – ugrozili ste mu egzistenciju“, poručuje Dinčić.

Odugovlačenje sudskih postupaka znači rast troškovam kaže on navodeći primer konkretne parnice koja je donela troškove od 193.974 dinara koje treba da plate poreski obveznici.

Ovaj problem rešava zakon o platnim razredima, ali je njegova primena ponovo odložena – sada za 2025. godinu.

Ući će nam profesor u minimalac

Osvrćući se na najavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je država obezbedila 33 milijarde dinara za porast minimalca „za 12, 13, a možda i 14 odsto“ Kokot je dodao da ta infomacija „svakako ne može da ohrabri, jer bi mehanizam trebalo da bude socijalna kategorija i da sindikati pregovaraju“.

„Kad imamo situaciju da jedan čovek kaže: Ovima pet, ovima šest, ovima sedam… tu nema socijalnog dijaloga – to je pogrešan način da se dođe do nekog cilja“, naveo je Kokot. 

On je podsetio da je rast minimalne cene rada bio značajno veći od povećanja osnovica u obrazovanju. 

„Za proteklih desetak godina, minimalac je rastao 70 odsto, a osnovica u prosveti 50 odsto. Svake godine jedna kategorija nam uđe u minimalnu zaradu – sad je to šest od 13 koeficijenata. Ako minimalac poraste za 15 odsto, a osnovica u prosveti za 10 odsto – ući će nam uskoro i profesor u minimalac“, zaključio je Kokot.

Svega ima – samo para nema

On ističe da je poražavajuće u kojoj se poziciji nalaze zaposleni u prosveti.

„Prosečna zarada u obrazovanju značajno je ispod prosečne zarade u Republici. Profesorska plata je ispod prosečne. Kad saberemo i plate ovih ljudi, pitamo se odakle ta statistika? Jer, ako je tako, profesor bi trebalo da ima startnu osnovu od bar 1.000 evra, ali zbog te korekcije do minimalca ona je zapravo nekih 40.000 dinara manja. I to je to – država je napravila mehanizam u kojima zakoni postoje, dokumenta postoje, pravila i brojevi postoje – samo para nema. I dok god ne sednemo za pregovarački sto i to rešimo u globalu, imaćemo svakog dana neke nove situacije“, poručio je Kokot.

Danijel Dinić ističe da mu je drago što čuje da država ima para.

„Onda joj ni 175 dinara, koliko dnevno iznosi topli obrok za tetkice, neće napraviti problem“, poručio je advokat.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare