Gaković o poskupljenju stanova: Domino efekat na tržištu nekretnina

Ekonomija 30. dec 202118:54 23 komentara

Uprkos pandemiji, tražnja na tržištu nekretnina ne jenjava. Samo u novembru vrednost svih prometovanih nepokretnosti u Srbiji bila je preko 574 miliona evra što je gotovo upola više nego istog meseca 2020. godine i čak 69 odsto više nego u novembru 2019. Uz rast prometa beleži se i rast cena kvadrata. Dušica Gaković iz Deka inženjeringa to objašnjava - domino efektom, ali ističe i da će tržište pokazati šta je kvalitet, i šta zaista treba platiti više po kvadratu.

Tokom novembra vlasnike je, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, promenilo 13.700 nepokretnosti. Ukupna vrednost prometovanih nepokretnosti bila je preko 574 miliona evra, a petina je plaćena putem kredita. Kada su u pitanju samo stanovi, dve trećine plaćeno je isključivo u kešu.

Pročitajte još:

Rast prodaje nekretnina tokom pandemije Dušica Gaković iz Deka inženjeringa objašnjava promenom životnih okolnosti.

„U vreme korone ljudima je postao tesan životni prostor. Imali smo period kada smo radili od kuće, deca nisu išla u školu – nastavu su slušala onlajn. Odjednom su se u istom prostoru našli roditelji , deca, nije se odustvovalo po osam sati zbog posla, škole… Tako se stvorila potreba da nešto  menjamo, da nam bude udobnije“, navodi Dušica Gaković.

Uz to, stalna zatvorenost u stanovima je, prema rečima sagovornice N1 dovela do rasta intersovanje za kućama, naročito u okolini Beograda.

„S jedne strane nastala je potreba za većim komfornim stanovima, a s druge za kućama na periferiji grada ili u okolini Beograda“, ističe Gaković.

Na konstataciju da je određeni broj porodica dodatno osiromašio tokom kovida, a da je za mesec dana prodaja nekretnina uvećana više od 13 odsto, Gaković ističe da još postoji velika količina novca na štednji u bankama.

„Neko vreme ljudi su, zbog kamatnih stopa, bili motivisani da oročavaju novac. U proteklih nekoliko godina, kako kamatna stopa pada ispod jedan, pa i 0,5 odsto, ljudi se odlučuju za nešto što percipiraju kao vrlo isplativu investiciju – ulaganje u nekretninu“, navodi Gaković.

Kada je potreban oprez

Najveći deo stanova kupuje se za gotovinu, a znatno manji deo na kredit. Za ovu činjenicu gošća N1 kaže da će se sigurno menjati u narednim godinama.

„Jer, to nema pravo ekonomsko opravdanje osim brzine priliva novca. U tom smislu se razlikuju investitori koji ozbiljno pristupaju investiciji, i oni koji jure novac da bi završili započetu investiciju. Kada je reč o većim kompleksima, svejedno je da li se plaća preko priliva sa računa kupca ili stambenog kredita koji će se realizovati za mesec dana“, objašnjava ona.

Ipak, savetuje građane da ako investitor traži isključivo keš – a nije došao do 80, 90 odsto završenosti zgrade – budu oprezni.

„To je već alarm i treba biti obazriv“, ističe ona.

Do kada će rasti cene

Konstantan rast cena nekretnina Gaković objašnjava takozvanim domino efektom.

„Dakle, kada jedan od ekskluzivnih stambenih kompleksta izađe sa nešto višom cenom kvadrata, drugi misle da je cena opravdana, pa poraste novogradnja, pa starogradnja. Kada smo mi počeli da gradimo A blok na Novom Beogradu, cene starogradnje oko A bloka porasle su kako je resla vrednost stanova u bloku. Isto iskustvo imamo i na Dorćolu – raste cena stanova u okruženju“, ističe Dušica Gaković.

U tom smislu će, kaže, doći sigurno do diversifikacije na tržištu i znaće se šta je stvarno kvalitet i šta zaista treba više platiti po kvadaratu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare