Fiskalni savet: Za antikrizne mere dve milijarde evra više nego što je moralo

Ekonomija 13. apr 202212:25 > 13:20 2 komentara
Shutterstock

Da su antikrizne mere za vreme korone bile bolje usmerene ka ugroženim segmentima privrede i stanovništva, iz srpskog budžeta je moglo da se – za ove namene, potroši i dve milijarde evra manje, procenjuje Fiskalni savet.

U novom izveštaju Fiskalnog saveta stoji i da su „javne finansije Srbije podnele ogroman teret tokom zdravstvene krize od oko 5,4 milijarde evra“, kao i da je „sprovođenje snažnih mera fiskalne politike tokom trajanja zdravstvene krize jeste bilo opravdano“, ali i neselektivno i zbog toga skuplje nego što je moralo.

Pročitajte još:

Fiskalni savet procenjuje da je oko dve milijarde evra evra moglo da se uštedi i da za toliko manje poraste javni dug – da su mere bile bolje fokusirane na ugroženu privredu i stanovništvo.

“Najveći deo ovih ušteda (1,4 – 1,5 milijardi evra) mogao je da se ostvari kod pomoći stanovništvu. Da su za tu pomoć bili korišćeni isti kriterijumi i opredeljena ista sredstva kao u drugim zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE), potrošilo bi se za ove namene svega oko 500 miliona evra, umesto 1,9 milijardi evra”, naveo je Fiskalni savet.

Za procenu koliko je moglo da se smanji rasipanje sredstava prilikom isplate pomoći za privredu Fiskalni savet koristio je dva metoda. Prvi, nešto konzervativniji pristup svodi se na jednostavno poređenje sa izdacima za iste namene uporedivih zemalja CIE.

“Ovaj metod ukazuje na to da su uštede u Srbiji mogle da budu bar 300 miliona evra da je Srbija za pomoć privredi opredelila slična sredstva kao zemlje CIE”, navodi se u analizi.

Međutim, ističe se – podaci iz APR-a o poslovnim rezultatima privrede tokom 2020. sugerišu da su uštede zapravo mogle da budu dvostruko veće uz dobru selekciju ugroženih preduzeća.

“Objektivan i tehnički izvodljiv kriterijum za isplatu pomoći mogao je npr. biti smanjenje prometa od 20 odsto u odnosu na pretkrizni nivo (upravo ovaj kriterijum koristile su neke od zemalja CIE). U tom slučaju Srbija bi za podršku preduzećima potrošila nešto manje sredstava od proseka drugih zemalja CIE, što je zapravo razumna procena pošto je privreda Srbije bila primetno manje pogođena krizom od drugih zemalja CIE. Uzimajući sve navedeno u obzir, procenjujemo da je oko dve milijarde evra, što je oko četiri odsto BDP-a, moglo da se uštedi da su budžetska sredstva bila bolje usmerena ka objektivno ugroženim segmentima privrede i stanovništva, a da pritom rast BDP-a bude neznatno manji”, ukazuje Fiskalni savet.

Paket je bio, a u paketu…

Paket fiskalnih mera koji je sprovela Srbija tokom trajanja epidemije bio je, kako ukazuje Fiskalni savet, veoma obiman i ukupno je koštao budžet čak 5,4 milijarde evra, uključujući očekivano trošenje u 2022. godini.

„Sredstva za njega obezbeđena su zaduživanjem pa je to bio glavni razlog zbog kog je javni dug Srbije od kraja 2019. do kraja 2021. povećan za oko šest milijardi evra.“, navodi se u izveštaju.

Fiskalni savet

Fiskalni savet je u ovom istraživanju analizirao na šta su konkretno potrošena budžetska sredstva, koliko je to bilo ekonomski opravdano i efikasno.

„Naši glavni zaključci su sledeći: Sprovođenje snažnih mera fiskalne politike tokom trajanja zdravstvene krize jeste bilo opravdano, međutim, mere koje je sprovela Srbija bile su suviše neselektivne i zbog toga nisu bile potpuno ekonomski racionalne. Relativno slični efekti mogli su se postići i sa dve milijarde evra manje potrošenih budžetskih sredstava i manjeg zaduženja zemlje – da su antikrizne mere bile bolje usmerene ka ugroženim segmentima privrede i stanovništva“, pojašnjava Fiskalni savet.

Srbija je za ovaj antikrizni paket mera dala, relativno gledano, 55 odsto više sredstava iz budžeta u odnosu na uporedive zemlje CIE. Veći deo ovog izveštaja Fiskalni savet je posvetio komparativnim analizama različitih paketa antikrizne pomoći u Srbiji i u zemljama CIE.

„Ove analize pokazuju da je Srbija tokom 2020. i 2021. za antikrizne mere dala iz budžeta sredstva u visini 10,4 odsto njenog BDP-a i po tome je bila rekorder u odnosu na sve druge posmatrane zemlje. Te zemlje su za svoje pakete u proseku dale 6,7 odsto BDP-a. Pritom, Srbija je više sredstava od drugih izdvojila za sve tri ključne komponente antikriznih paketa: za vanredne izdatke za zdravstvo, u Srbiji je dato za 1,1 dosto BDP-a više u odnosu na prosek CIE, zatim – za podršku privredi 0,6 dosto BDP-a više, dok je za podršku stanovništvu dato čak za 2,1 dosto BDP-a više nego u uporedivim zemljama“, navodi se u analizi.

Veće ulaganje u zdravstvo

Veća vanredna davanja Srbije za zdravstvo u odnosu na druge zemlje CIE bila su, prema oceni Fiskalnog saveta – neizbežna.

„Jedan deo razloga za veća izdvajanja Srbije za zdravstvo tokom krize može se objasniti metodom obračuna ovih troškova (u odnosu na BDP pojedinačne zemlje). Naime,
Srbija je znatno manje ekonomski razvijena od proseka zemalja CIE. Zbog toga je pri nabavci standardnih medicinskih sredstava tokom pandemije (vakcine, lekovi i drugo)
taj trošak za Srbiju bio znatno veći u odnosu na njen BDP nego u zemljama CIE“, navodi se u analizi.

Međutim, kako se dodaje – to nije jedini razlog zbog kog su u Srbiji vanredna izdvajanja za zdravstvo u 2020. i 2021. iznosila 2,7 odsto BDP-a (u odnosu na 1,5 odsto BDP-a u zemljama CIE).

„Decenije nedovoljnog ulaganja dovele su do toga da je Srbija pandemiju dočekala s nedovoljnim kapacitetima zdravstvenih ustanova, nedostatkom potrebne opreme, relativno niskim platama i manjkom medicinskih radnika. Zbog toga su se u krizi pojavili vanredni troškovi za izgradnju i opremanje kovid bolnica (što nisu radile druge zemlje CIE), kao i vanredni trošak dodatnog zapošljavanja i relativno snažnog povećanja primanja zdravstvenih radnika (to su radile i druge zemlje CIE ali u manjem obimu od Srbije)“, navodi se u analizi.

Ipak, kako se dodaje, bez obzira na uzroke snažnijeg povećanja izdvajanja za zdravstvo u odnosu na uporedive zemlje, to je bio prioritetan trošak tokom pandemije i država je, navodi Fiskalni savet, ova vanredna sredstva opravdano opredelila i potrošila.

„Izdvojena budžetska sredstva za podršku privredi jesu bila prevelika, ali je još veći problem njihova neracionalna raspodela. Glavni cilj fiskalnih mera za podršku privredi bio je da se spreči prekomeran pad zaposlenosti. Zbog toga je ubedljivo najveći deo budžetskih sredstava i u CIE i u Srbiji isplaćivan po zaposlenom (obično u vrednosti minimalne zarade ili dela minimalne zarade). Uz to, pojedine zemlje (uključujući Srbiju) dodatno su sprovodile i neke druge mere poput odlaganja ili privremenog  oslobađanja od poreza. Srbija je za pomoć privredi tokom 2020. i 2021. dala nešto više budžetskih sredstava u odnosu na prosek zemalja CIE (4,8% BDP-a u odnosu na 4,2% BDP-a). Smatramo da ova razlika nije bila opravdana, tim pre što je Srbija zbog specifične strukture svoje ekonomije bila manje pogođena krizom od drugih evropskih zemalja. Međutim, još veći problem od veličine izdvojenih sredstava u Srbiji bila je njihova – loša raspodela“, istakao je Fiskalni savet.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare