DRI ukazao na potrebu kontrole trošenja novca u zdravstvenim ustanovama

N1

Internu finansijsku kontrolu nije uspostavila većina zdravstvenih ustanova u Srbiji, saopštila je danas Državna revizorska institucija (DRI). Predsednik DRI Duško Pejović je na predstavljanju tog izveštaja naveo da zdravstvene ustanove godišnje troše značajan deo javnih prihoda Srbije, zbog čega je od velikog značaja da se uspostavi efikasna kontrola trošenja tog novca.

„Oko 68 odsto zdravstvenih ustanova koje nisu uspostavile internu reviziju kao najčešći i najznačajniji razlog navode nedostatak kadra, odnosno da nisu zaposleni interni revizori koji poseduju znanje i veštine za vršenje revizije unutar organizacije“, navodi DRI u izveštaju o reviziji svrsishodnosti poslovanja „Efikasnost uspostavljanja interne finansijske kontrole u zdravstvenim ustanovamaˮ.

Predsednik DRI Duško Pejović istakao da su 344 zdravstvene ustanove u Srbiji 2018. godine imale tekuće rashode i izdatke od 238 milijardi dinara, što je bilo 11,5 odsto ukupnih javnih rashoda.

Ministarstvu zdravlja je data preporuka da donese novi propis o nemedicinskom kadru da bi zdravstvene ustanove mogle da zaposle službenike za ekonomsko-finansijske poslove, pošto je sadašnji propis još iz 2010. godine.

Jedan od zaključaka ovog izveštaja je i da ne postoji strateško planiranje razvoja i održavanja Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), iako je to i zakonska obaveza Vlade Srbije, što je dovelo do nepravovremenog i nesveobuhvatnog razvoja i održavanja zdravstvenih informacionih sistema.

Zaključeno je i da veliki broj zdravstvenih ustanova uopšte nema strateško IT planiranje, a kod onih malobrojnih koji ga imaju pokazalo se da su te strategije ili planovi nepotpuni.

Predsednik DRI je upozorio i da postoje značajni bezbednosni rizici u zdravstvenim informacionim sistemima.

„Samo jedna od 76 ustanova stvarno ima strateški dokument i operativni plan koji detaljno uređuje razvoj IT sistema“, istakao je državni revizor Dejan Stojiljković.

Jedna od posledica nedostatka strategije na republičkom, kao i na nivou zdravstvenih ustanova, je neredovna i nedovoljna zamena zastarelih računara, servera i operativnih sistema, zaključili su revizori, koji su izračunali da jedna ustanova sama može godišnje da nabavi 10 do 14 računara, dok u isto vreme poseduje par stotina kompjutera, čiji je uobičajeni životni vek oko pet godina.

„Ovim tempom nabavke računara, odnosno zamene starih, apsolutno je nemoguće obezbediti da ustanove u narednom periodu imaju ispravne i kvalitetne računare sa ažurnim i bezbednim operativnim sistemima“, upozorio je Stojiljković.

U izveštaju dostupnom na portalu DRI navodi se i da su tokom revizije predstavnici Ministarstva zdravlja istakli da je plan da se svi zdravstveni sistemi koje koriste ustanove virtuelizuju, što je potpuno drugačije rešenje u odnosu na sadašnje klijent-server rešenje.

„Tako se može desiti da neke ustanove nabave nove servere i da se za to potroše značajna sredstva, a na se nakon toga ispostavi da im oni neće biti potrebni“, upozorava DRI.

Kada je reč o proveri mogućnosti zdravstvenih institucija da rade u slučaju vanrednih okolnosti, revizori su utvrdili da većina njih nema usvojene planove i procedure, nemaju obezbeđenu rezervnu lokaciju i servere, a često ne poseduju ni kadrove, odnosno potrebno znanje za te poslove.