Najskuplji kvadrat stana u Srbiji i u IV kvartalu 2020. godine je na ekskluzivnoj lokaciji "Beograd na vodi" i koštao je 8.754 evra po metru kvadratnom, a za isti stan je i najviše novca izdvojeno - 1.426.888 evra, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ). Prvih 13 najskupljih stanova, po jediničnoj ceni, prodato je u "Beogradu na vodi".
Kada je reč o starogradnji, najviša cena po kvadratu plaćena je 4.452 evra za stan u Ulici Kralja Petra u opštini Stari grad, a najviše novca za stan u starogradnji u iznosu od 400.000 evra izdvojeno je za stan u Francuskoj ulici u istoj opštini, saopšteno je.
Dodaje se da je najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan takođe u Starom gradu, dok je najviša ugovorna cena poslovnog prostora ostvarena u Ruzveltovoj ulici u opštini Palilula. Najskuplji kvadrat garažnog prostora u novogradnji prometovan je u kompleksu Novi Dorćol, a u starogradnji u Golsvordijevoj ulici u opštini Vračar.
Kod zemljišta namenjenog za industrijsku gradnju, najveće jedinične cene ostvarene su u Valjevu i Novom Pazaru, dok su najviše ugovorene cene u Kaću, Krnješevcima i Novim Banovcima.
Kod prometa kuća najviša ugovorena cena je za kuće u opštini Savski venac, dok je najviša cena kvadratnog metra poljoprivrednog zemljišta postignuta u Ugrinovcima, a najviša ugovorena cena u Somboru.
Najčešće gotovinsko plaćanje
Posmatrano po najvećim gradovima, udeo gotovinskog plaćanja u IV kvartalu 2020. godine bio je najveći u Kragujevcu – 80%, u Beogradu i Novom Sadu je bio ujednačen – 76% i 77%, dok je u Nišu bio nešto niži – 71%. U ostalim teritorijama Republike Srbije je u IV kvartalu 2020. godine bio značajniji udeo gotovinskog plaćanja u odnosu na finansiranje iz kredita, saopštio je RGZ.
Dodaje se da je, u poređenju sa IV kvartalom 2019. godine, u Beogradu i Novom Sadu način plaćanja bio gotovo identičan, dok je u Nišu udeo gotovinskog plaćanja smanjen za 11%, a u Kragujevcu za 1%.
„Na osnovu registrovanih ugovora u RCN-u, ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u IV kvartalu 2020. godine iznosio je preko 1,3 milijarde evra. Najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima odnosio se na promet stanova 54%“, saopšteno je.
RGZ ističe da je tržište nepokretnosti u Srbiji u potpunosti transparentno jer se svi podaci o prometu nepokretnosti javno objavljuju u Registru cena nepokretnosti koji je dostupan na internet stranici RGZ-a i na digitalnoj platformi GeoSrbija.
Tokom IV kvartala 2020. godine javni beležnici i osnovni sudovi su Republičkom geodetskom zavodu dostavili 44.742 ugovora. Broj registrovanih ugovora o prometu nepokretnosti za četvrti kvartal 2020. veći je za 2.996 u odnosu na isti kvartal 2019. godine, odnosno ostvaren je rast od 9,6% u onosu na isti period prošle godine.
Trendovi učešća različitih vrsta nepokretnosti u ukupnom prometu, posmatrano po kvartalima od 2019. godine, nisu se značajnije promenili u IV kvartalu 2020. godine, navodi RGZ.
Mesečno oko 4.000 kupoprodaja stanova
Na mesečnom nivou, u IV kvartalu 2020. godine najviše su prometovani stanovi sa blizu 4.000 mesečnih kupoprodaja, navodi RGZ.
„U ukupnom prometu nepokretnosti stanovi su u IV kvartalu učestvovali sa udelom od 29%, što predstavlja povećanje od 1% u odnosu na učešće u prethodnom kvartalu i smanjenje od 3% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Gledano po gradovima, u odnosu na prethodni kvartal udeo stanova u ukupnom prometu nepokretnosti u Beogradu veći je za 1,4% u Nišu za 2,4%, Novom Sadu za 0,4%, dok je u Kragujevcu u padu za 2,8%“, piše u saopštenju.
Na mesečnom nivou, u IV kvartalu 2020. godine prometovano je blizu 2.000 stambenih objekata. U poređenju sa IV kvartalom 2019. godine, broj prometovanih stambenih objekata veći je za 21,7%.
Promet vikendica u odnosu na treći kvartal 2020. manji je za 29,5%. U odnosu na četvrti kvartal 2019. godine promet vikendica veći je za 42,1%..
Na mesečnom nivou, u IV kvartalu 2020. godine realizovano je oko 2.200 kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta. Promet poljoprivrednog zemljišta je u odnosu na treći kvartal 2020. u porastu od 5,3%, što čini povećanje udela u ukupnom prometu od 1%.
Gledano po gradovima, u Beogradu i Nišu je zabeleženo smanjenje učešća poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu nepokretnosti od 0,8%, odnosno 0,2%, dok je u Novom Sadu i Kragujevcu učešće poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu nepokretnosti uvećano za 0,4%, odnosno 0,1%. U odnosu na isti kvartal 2019. godine, učešće poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu smanjeno je za 3,3%.
Na mesečnom nivou, u IV kvartalu 2020. godine ostvareno je 2.600 kupoprodaja građevinskog zemljišta. Građevinsko zemljište učestvuje u ukupnom prometu nepokretnosti sa 19%, što predstavlja smanjenje od 1% u odnosu na učešće u trećem kvartalu 2020.
Gledano po gradovima, Niš, Novi Sad i Beograd beleže smanjenje učešća prometa građevinskog zemljišta u odnosu na ukupan promet nepokretnosti od 2%, 0,3%, odnosno 1,6%, dok je u Kragujevcu zabeleženo povećanje učešća od 1,6%. Iako je obim prometa građevinskog zemljišta u blagom padu u odnosu na treći kvartal 2020. godine, u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine obim prometa je u porastu od 52,9%, saopštio je RGZ.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare