Brza pruga sporo ide – milioni otišli na penale, novac trošen i na šoljice

Ekonomija 04. nov 202119:29 15 komentara

Zbog kašnjenja radova na brzoj pruzi od Beograda do Budimpešte, i nepovlačenja tranši ruskog kredita, Srbija je do sada na ime penala platila više od 4,7 miliona dolara; a zbog greške u projektu još dodatnih 30 miliona, pokazalo je istraživanje BIRN-a. I to nije sve. Dokumenta do kojih je ova redakcija došla pokazuju da kredit nije korišćen samo za gradnju, već, između ostalog, i za šoljice za kafu.

U predizbornim obećanjima krajem 2015. tadašnji premijer Aleksandar Vučić je najavio da će brza pruga od srpske do mađarske prestonice biti gotova za dve i po godine.

„Verujem da ćemo tada zajedno da prođemo od Beograda do Budimpešte ili od Budimpešte do Beograda da pokažemo šta sve može da se uradi kada su ljudi posvećeni, kada ljudi veruju da nešto mogu da naprave, kada ne sede, ne mole, ne kukaju, nego rade“, poručio je tada Vučić.

PROČITAJTE JOŠ:

Od tada je prošlo mnogo, a Vučić danas sa pozicije predsednika opet obećava brzu vožnju do početka sledeće godine, ali za sada samo do Novog Sada.

Možda su građani prešli preko kašnjenja, ali Rusi nisu, pa su zbog nepovlačenje tranši kredita naplatili više od 4,7 miliona dolara.

To je za BIRN potvrdila ministarka Zorana Mihajlović u to vreme zadužena za infrastrukturu.

„Ta suma se odnosi na ceo ruski kredit koji je, inače, odobren za radove i usluge za železnicu na teritoriji Srbije. Nažalost, nakon preuzimanja Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, uvideli smo da po tom kreditu nisu dogovoreni konkretni projekti, već je načelno dogovoren iznos kredita za železnicu“, navela je Mihajlović.

Međutim, u odgovoru za N1 u akcionarskom društvu „Infrastruktura železnice Srbije“, tvrde suprotno – nije bilo kašnjenja, pa samim tim ni penala.

Radosavljević: U startu se znalo šta će se finansirati

Sa ministarkom se ne slaže ni nekadašnji državni sekretar u Ministarstvu finansija Goran Radosavljević, koji kaže – lično je pregovarao o kreditu 2012. godine za koji su bili „kandidovani“ projekti.

„Zašto nisu spremljeni za finansiranje, to je sada pitanje za resorno ministarstvo, ali znalo se u startu šta će se iz tih sredstava finansirati i sva odgovornost što ti projekti nisu postojali i što smo plaćali za njih penale je sada isključivo na resornom ministarstvu i naravno na Vladi koja je dopustila da se kandiduju projekti koji nisu bili spremni“, tvrdi Radosavljević.

BIRN je saznao i da je za penale ruskoj kompaniji „RŽD“ koja jizvodi radove, plaćeno 30 miliona dolara, zbog greške u projektovanju vijadukta kod Čortanovaca, za šta je bio zadužen Saobraćajni institut CIP.

Pored toga, novinari su došli do saznanja i da kredit nije korišćen samo za gradnju, već i zakup šest automobila za skoro 720.000 dolara, a nabavljali su se i bojleri i šoljice za kafu.

Iz Infrastruktura železnice odggovaraju – izmena u projektu je bilo, ali su takvi troškovi bili u okviru predviđenih kreditnih sredstava. Dodaju, ta sredstva su obuhvatala i nabavku opreme.

„Imajući u vidu da je rad Nadzornih organa na ovim projektima bio gotovo svakodnevno na terenu, i u u teškim i nepristupačnim uslovima, bilo je neophodno obezbediti im prevozna sredstva i opremu kako bi uspešno mogli da realizuju postavljene zadatke i ciljeve“, navode iz tog preduzeća.

U suprotnom bi, navode u društvu, te nabavke morali da finansiraju od svojih param, a iznos je bio velik.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare