Britanija podigla kamate, SAD najavljuje rast – šta čeka Srbiju

Ekonomija 16. dec 202115:35 > 16:38 13 komentara
Pixabay

Uvećavši svoju kamatnu stopu sa 0,1 na 0,25 odsto, Banka Engleske postala je prva velika svetska centralna banka koja je podigla troškove zaduživanja od početka pandemije koronavirusa. Američke Federalne rezerve sinoć su najavile da bi na proleće moglo da dođe do rasta kamatnih stopa, dok je Evropska centralna banka  na današnjoj sednici zadržala nivo kamatne stope u postojećim okvirima. Nenad Gujaničić, berzanski analitičar i glavni broker društva "Momentum sekjuritis" za portal N1 ističe da su za Srbiju najvažnije odluke upravo Evropske centralne banke. "Promena kamatnih stopa u evrozoni će svakako imati uticaja i na nas, ali taj rast kamata neće biti brz, već - postepen", kaže Gujaničić.

„Glavne svetske centralne banke postepeno menjaju kurs monetarne politike pod uticajem sve veće inflacije i poboljšane situacije na tržištu rada“, ukazuje Nenad Gujaničić.

Pročitajte još:

Američki Fed sinoć je najavio da će ubrzati smanjivanje monetarnih intervencija na tržištu (reč je smanjenju kupovine obveznice), te da bi naredne godine moglo da dođe do tri podizanja kamata.

„Samo dva, tri meseca ranije očekivanja su bila da će povećanje kamata biti tek krajem naredne ili početkom 2023. godine što govori da je došlo do ozbiljnijeg zahuktavanja inflacije“, ističe Gujaničić.

Što se tiče Banke Engleske, sagovornik portala N1 ističe da je podizanje kamata bilo najavljeno još za novembar ali je odloženo usled bržeg širenja novog soja virusa u ovoj zemlji.

„Što se tiče Evropske centralne banke, što je za nas i najvažnije, ne očekuje se skoro menjanje kamata, ali bi verovatno već na proleće moglo da usledi ukidanje vanrednog pandemijskog programa stimulansa koji je uveden u martu 2020. godine“, upozorava Gujaničić.

Promena kamata u evrozoni će, ističe svakako imati uticaja i na nas, a najpre će ga osetiti dužnici s obzirom da su svi značajniji krediti vezani za kretanje Euribora.

„Ipak, valja naglasiti da ovo podizanje kamata neće biti brzo već postepeno, a intezitet ovog kretanja će u velikoj meri odrediti dalji privredni oporavak evrozone i kretanje inflacije“, objašnjava Nenad Gujaničić.

Eventualno brže podizanje kamatnih stopa u evrozoni moglo bi, kaže, da ima dvojak negativan uticaj na naše finansijsko tržište.

„Najpre, mnogi kupci ovdašnjih obveznica mogli bi da preusmere sredstva na tržište evrozone – gde su sada negativni prinosi – dok bi njihovo masovnije povlačenje moglo izazvati povećani pritisak na kurs dinara. Svakako, veće kamatne stope predstavljaju problem i za javni budžet pa bi ih trebalo dočekati sa što je moguće stabilnijim javnim finansijama“, zaključuje sagovornik portala N1.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare