Bobić: Metro spakovan uz Beograd na vodi, problem uvek bio nedostatak novca

Ekonomija 23. jan 202111:27 > 11:29 26 komentara

Bivši gradski arhitekta Đorđe Bobić izjavio je za N1 da priča o metrou u Beogradu traje već 50 godina, i da se uvek završavala time da nema para. Nakon potpisivanja novog memoranduma sa francuskim i kineskim kompanijama, Bobić je rekao da ne vidi kako će se obezbediti 4,4 milijarde evra za izgradnju metroa u Beogradu, osim novim zaduživanjima koja, kako je rekao, nisu baš dobro rešenje za građene. Kritikovao je i promenu trase metroa u odnosu na ranije planove, uz ocenu da je ona sada prilagođena projektu Beograd na vodi.

„To je nešto što traje već 50 godina, ja se ne sećam da je bilo drugačije. Stalno su se pravili nekakvi dogovori, predugovori, memorandumi, sporazumi o razumevanju itd, i uvek se to završavalo tako što nema para“, kazao je Bobić u Novom danu TV N1, osvrćući se na juče potpisani Memoranduma o razumevanju za projekat Beogradski metro.

POVEZANE VESTI:

Bobić je istakao da je veliki pobornik metroa, jer je Beograd dostigao broj stanovnika da mu je takva vrsta prevoza neophodna, a nezavisni šinski prevoz je, kako je podsetio, i važan činilac u popravljanju ekološke slike prestonice, budući da bi smanjio upotrebu privatnih automibila.

Podsetio je da je metro u Beogradu prvi put pomenut još davne 1938. godine, a da je u generalni plan 1972. ucrtan „sjajan projekat Brane Jovina“, i da su te linije do nedavno opstajale u svim planovima.

Ko „crta“ linije – Francuzi ili privatni kapital?

Sada je nekadašnja druga linija postala prva, a trasa joj je promenjena tako da više ne ide sa Vidikovca, preko železničke stanice Prokop, Slavije, Bulevara kralja Alesandra do Trga Republike, već od Makiškog polja, preko Savske ulice i Savskog trga, pa tek onda Trga Republike odakle dalje nastavlja ka Mirijevu.

Umesto Trga Republike, prve dve linije metroa ukrštaće se na Savskom trgu. Ministar finansija Siniša Mali tvrdi da su izmenu trase, na osnovu analize saobraćaja, predložili Francuzi, ali Bobić smatra da iza svega stoji interes privatnog kapitala.

„Trasa metroa spakovana je uz Beograd na vodi, pa onda još gora stvar, sa budućom izgradnjom na Makišu (…) Hidrogeolozi su vrlo protivni, i upozoravaju da će da ugrozi vodoizvorište i da će da izazove nove troškove (…) Imate ukinutu Železničku stanicu, na mestu gde je ta stanica se ukrštaju dve linije metroa, a koja je samo jedna obična raskrsnica, ali je blizu Beograda na vodi“, primećuje Bobić.

„U Beogradu ništa nije konačno“

Bivši gradski arhitekta je dodao da njegovo iskustvo, međutim, pokazuje da u Beogradu ništa nije konano i da se svakih nekoliko godina projekti fundamentalno menjaju, jer nema kontinuiteta u planiranju.

„I ja sam dosta sklon tome da mislim da je ovo jedan od trenutaka koji će biti promenjen. On će trajati dok ova ideja bude na vlasti. Kada se to promeni, ili kada sama ta ista vlast iz razloga što kapitalu to odgovara na drugi način, sama promeni te planove, to će se tako dešavati neprekidno“, ocenio je Bobić.

Kazao je i da dok ne bude napravljen ugovor, ne bude obezbeđen novac za projekat, i dok sve ne bude formalno-pravno uobličeno, na aktuelni projekat metroa gleda kao na marketinšku akciju aktuelne vlasti.

„Ne vidim kako će se taj novac obezbediti osim novim zaduživanjima koja za građene nisu baš dobro rešenje“, ocenio je Bobić.

„Novac uvek bio samo u nekakvoj priči“

Bobić je podsetio da je i sam bio deo vlasti od 2004. do 2008. godine, kada je bila aktuelna diskusija o tome da li je Beogradu potreban tzv. laki ili teški metro, ali do realizacije projekta nije došlo zbog nedostatka novca.

„Bili su nekakvi pregovori sa Špancima, Rusima, postojala je nekakva nada da se taj novac obezbedi, ali on nikada nije bio stvarnost, uvek je bio samo u nekakvoj priči. Time se više bavila politika“, istakao je on.

Bobić je rekao i da se nada da će metro u Beogradu jednom biti izgrađen, ali na način da bude podoban stanovnicima grada, da bude integrisan sa železnicom i tramvajskom mrežom, i da upotrebu privatnih automobila svede na meru koja je podnošljiva za grad.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare