Arsić: Očekuje nas znatno usporavanje privrednog rasta u Srbiji

Ekonomija 29. sep 202212:34 7 komentara
Shutterstock/Ilustracija

Privreda Srbije bi u drugoj polovini godine mogla da dostigne rast od oko dva odsto, što je duplo sporije od rasta od januara do juna, dok bi rast BDP u 2022. godine mogao da iznosi oko tri odsto, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić.

Arsić je na predstavljanju novog izdanja stručnog časopisa Kvartalni monitor rekao da se, na osnovu analiza dostupnih podataka, očekuje znatno usporavanje privrednog rasta u Srbiji.

„Neki signali usporavanja već su prisutni – industrijska proizvodnja opada od aprila, usporen je rast investicija i privatne potrošnje a beleži se pad realne vrednosti dohodaka zbog visoke inflacije“, rekao je Arsić.

Ukazao je da u slučaju Srbije postoje i dodatni problemi, poput onih u proizvodnji struje „zbog propusta i nestručnog upravljanja“, ali i suše, što dodatno usporava rast BDP.

„Imajući sve to u vidu, uz pretpostavku da neće doći do značajnijeg pogoršanja međunarodne situacije, procenjujemo da bi privreda Srbije u drugoj polovini godine mogla da dostigne rast od oko dva odsto, što je duplo sporije od onog u prvoj polovini, a da bi rast BDP na nivou cele 2022. godine mogao da iznosi oko tri odsto“, rekao je Arsić.

Dodao je da bi, ako dođe do pogoršanja globalne situacije, odnosno nestašice energenata ili ekstremnog rasta njihove cene, kretanja u Srbiji mogla biti još gora.

„Onda je moguća recesija u četvrtom tromesečju ove godine u Srbiji, ali i u drugim zemljama. Srbija ne može da ostvaruje bolje rezultate od Nemačke i drugih zemalja zapadne Evrope“, zaključio je Arsić.

Ukazao je i da su spoljnotrgovinski i tekući bilans dostigli rekordne deficite u poslednjih 10 godina, ali i napomenuo da se to događa u svim državama koje su neto uvoznici energenata.

„Od januara do jula uvoz je porastao za 40 odsto u odnosu na prošlu godinu, a deficit je dostigao 6,4 milijarde evra, i veći je za 2,8 milijardi evra u odnosu na 2021. godinu. Vrednost uvoza energenata povećana je za dve milijarde evra“, rekao je Arsić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare