Arsić: Inflacija će biti dvocifrena, BDP će sporije rasti, a deficit će porasti

Ekonomija 22. mar 202212:27 > 13:28 12 komentara
N1

Autori "Kvartalnog monitora" prognoziraju da će inflacija u drugom tromesečju ove godine privremeno ući u zonu dvocifrenog međugodišnjeg rasta, rekao je urednik tog časopisa, ekonomista Milojko Arsić.

Arsić, koji je i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, naglasio je da je međugodišnja inflacija ubrzana krajem prošle i početkom ove godine.

„Veći deo ubrzanja rasta inflacije posledica je rasta svetskih cena, ali na nju su uticali i ekspanzivna fiskalna i monetarna politika u Srbiji“, rekao je Arsić i ukazao da je rat u Ukrajini dodatno podstakao rast cena hrane, gasa, nafte i metala.

„Očekuje se ubrzanje inflacije tokom drugog tromesečja i njeno zadržavanje na visokom nivou do kraja godine, kako u Evropi, tako i u Srbiji“, rekao je Arsić.

Prema podacima Narodne banke Srbije, međugodišnja inflacija u februaru iznosila je 8,8 odsto, dok je njen ranije ciljani nivo trebalo da se kreće od 1,5 odsto do 4,5 odsto.

Rat u Ukrajini usporiće rast BDP-a

Rat u Ukrajini sigurno će doprineti tome da rast BDP u Srbiji bude niži od planiranih 4,5 odsto u ovoj godini, ali i do više inflacije, rasta budžetskog deficita i javnog duga, upozorio je Arsić.

Naglasio je da će rat u Ukrajini negativno uticati na Srbiju preko rasta cena energenata, metala, žitarica i hrane, smanjenja izvoza u Rusiju i Ukrajinu, usporavanja rasta evropskih privreda i očekivanog smanjenja domaćih i stranih investicija.

„Zato je izvesno da će rast BDP u Srbiji, koji je za 2022. planiran na 4,5 odsto biti manji“, rekao je Arsić.

Fiskalni deficit će sigurno porasti

Izjavio je i da je izvesno da će fiskalni deficit, koji je u ovoj godini planiran na nivou od tri odsto, sigurno porasti.

„Razlozi za pogoršanje fiskalne situacije su problemi u energetskom sektoru Srbije, koji su uticali na uvoz energenata, predizborna trošenja, kao i rat u Ukrajini“, rekao je Arsić.

Naglasio je i da je izvesno da će Srbija morati da pomogne preduzećima iz energetskog sektora, koja će ostvariti gubitke.

„Taj trošak će se prevaliti na građane, odnosno poreske obveznike“, upozorio je Arsić.

Odgovornost vlasti

Ocenio je da vlast nije odgovorna za rast cena energenata na svetskom tržištu, ali da je odgovorna za povećani uvoz struje i gasa usled lošeg upravljanja javnim preduzećima, uključujući tu havarije i nedostatak uglja u EPS, kao i kašnjenje u proširenju skladišta gasa Banatski dvor.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare