Sve manje stambenih kredita

N1 info

U protekle dve godine opao je broj stambenih kredita u Srbiji. Istraživali smo zbog čega građani sve manje pozajmljuju da bi kupili stanove.

Bar 70.000 ljudi, tvrde poznavaoci tržišta nekretnina, podiglo bi stambeni kredit kad bi imali uslove za to. Tražnja za stanovima postoji, ali kranova nema mnogo. Zbog čega ljudi ne uzimaju kredite?

Prosto nisu kreditno sposobni. Sa druge strane, odluka od 20 i 30 godina zahteva dozu sigurnosti koja u ovom trenutku ne postoji. Konkretno mislim da kad pogledamo kako su prošli ljudi koji su se tzadužili u švajcarcima. Znači imaju signal nesigurnosti po pitanju zaduženih građana“, kaže Dušan Uzelac sa portala Kamatica.

Statistika pokazuje da je se danas odobrava oko 25 odsto kredita manje nego 2013, iako su kamate na kredite pale za gotovo 20 odsto, a stanovi pojeftinili za jednu desetinu.

Sa druge strane, ukupna suma odobrenih stambenih kredita već duže vreme stagnira. Čak je u odnosu na početak godine i porasla.

To može da znači i da je porasla prodaja skupljih stanova na kredit. Ni cene stanova ne idu na ruku kupcima.

Mi smo uvek pričali da država mora da se odrekne jednog dela nameta na stambeni kvadrat koji u mnogim slučajevima prelazi proizvodnu cenu stana, da bi se stanovi prilagodili kupovnoj moći stanovništva. Znači da cena dođe na jednu realnost kako bi rate bile manje“, kaže Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije.

On dodaje i da bi kredita bilo više kad bi bili dinarski, a ne vezani za stranu valutu. Međutim, dugoročne dinarske kredite banke, kako kažu u njima, ne odobravaju ukoliko nemaju i dugoročne dinarske izvore, a danas malo ko štedi u dinarima.

Bez stambenih kredita trgovina stanovima svodi se na kupovinu i prodaju za keš. To međutim, nije dovoljno da bi se pokrenula stanogradnja, koja je neophodna i da bi ojačala srpska industrija.