MMF: Grčkoj potrebno mnogo više novca nego što je procenjeno

Ekonomija 15. jul 201510:02 > 14:05
REUTERS/Jonathan Ernst

Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da će evropski kreditori Grčke morati toj zemlji da obezbede "daleko više" sredstava nego što pokazuju sadašnje procene neophodnog otpisa duga, potrebnog da bi se stabilizovalo finansijsko stanje te zemlje.

Evropska unija mora da se odluči između dramatičnog produženja grejs perioda na čak 30 godina, kao i produženja perioda otplate duga, direktne isplate gotovog novca vladi za finansiranje njenog deficita ili otpisa dela duga, naveo je MMF, a prenela agencija

 AFP.

MMF je u novom, dopunjenom izveštaju o nivou zaduženosti Grčke, takođe naveo da će, s obzirom na značajne rizike od pogoršanja situacije, Grčkoj možda biti potrebno više od 86 milijardi evra, koliko iznosi vrednost trećeg paketa pomoći toj zemlji, dogovorenog u ponedeljak.

Dužničko opterećenje Grčke će tokom sledeće decenije biti mnogo veće nego što se procenjivalo pre samo dve nedelje, pre nego što je Grčka 29. juna zatvorila banke i uvela druge mere kontrole kapitala, navodi se u novoj verziji izveštaja o Grčkoj, koju je MMF dostavio liderima EU tokom pregovora sa Grčkom proteklog vikenda.

Nove prognoze MMF-a pokazuju da će dug Grčke sledeće godine porasti na gotovo 200 odsto bruto domaćeg proizvoda, prema 177 odsto BDP iz prethodne prognoze, delimično zbog toga što Grčkoj u 2015. predstoji još jedna godina recesije.

Prognoza za 2020. pokazuje da će nivo duga biti visokih 170 odsto BDP-a, dok je ranija prognoza iznosila 142 odsto. S obzirom na takve podatke, Grčkoj će pored nove finansijske pomoći biti potreban i veći otpis dugova, smatra MMF.

„Drastično pogoršanje održivosti duga ukazuje na potrebu za merama pomoći koje će ići mnogo dalje od onoga što se dosad razmatralo. Zato ponavljamo naš zaključak da je dug Grčke neodrživ i da će zahtevati značajne mere smanjenja“, ističe MMF.

Lideri evrozone i predstavnici Grčke su u ponedeljak, nakon maratonskih pregovora, postigli dogovor o trećem paketu međunarodne finansijske pomoći Atini, vrednom oko 85 milijardi evra, koji će biti odobren pod strogim uslovima, koji uključuju mere štednje, fiskalne i druge reforme.

Evropska komisija za pomoć Grčkoj iz fondova EU

Evropska komisija je predložila upotrebu fondova EU kao rešenje za hitno finansiranje Grčke, uprkos protivljenju nekoliko država među kojima Velika Britanija.

Evropska komisija je ocenila da bi ta pomoć „poslužila kao premošćivanje“ krize u Grčkoj narednih dana pre konačne odluke o trećem planu finansijske pomoći toj zemlji.

„Naša zamisao je da obezbedimo finansijsku pomoć za minimalni period od četiri nedelje“, naveli su Frans presu izvori bliski Komisiji.

Tom predlogu se protivi Velika Britanija koji nije u evrozoni. Ta zemlja ne bi mogla da uloži veto na takvu odluku ali bi mogla da utiče na druge zemlje da je ne prihvate.

Grčka nema novac da Evropskoj centralnoj banci vrati dug od 4,2 milijardi evra, koji dospeva na naplatu 20. jula. Zato joj je odmah potreban manji zajam, jer je za pristup novom paketu pomoći koji je dogovoren u ponedeljak potrebno oko četiri sedmice.