Šta sve Grčka mora da uradi i do kada

Ekonomija 13. jul 201517:32 > 17:39
Reuters/Alkis Konstantinidis

Grčka i evrozona postigli su danas preliminarni dogovor o trećem paketu pomoći koji predviđa teške ekonomske reforme koje Atina mora da usvoji da bi izbegla finansijski kolaps.

Samit Evrogrupe je u Briselu zaključen saopštenjem u kojem se ističe potreba obnavljanja poverenja s Grčkom da bi „eventualno došlo do budućeg sporazuma o novom programu podrške (Grčkoj) kroz Evropski mehanizam stabilnosti (ESM)“, sumira atinska RTV SKAI.

Samit Evrogrupe je „pozdravio obavezivanje vlasti Grčke da smesta donesu zakone o prvom paketu mera… koje treba sprovesti do 22. jula, dok 20. jula ističe rok za isplatu 3,5 milijarde evra (duga Grčke) Evropskoj centralnoj banci“.

U saopštenju sa samita lidera se navodi da ti „minimalni zahtevi“ ne garantuju uspešan ishod pregovora o paketu pomoći, navodi agencija Asošiejtid pres.

Vlada Grčke treba da do srede, 15. jula:

– Reformiše porez na dodatu vrednost (PDV) i proširi poresku bazu da bi povećala budžetske prihode;

– Donese „mere za održivost sistema penzionog osiguranja, i to u okviru programa celovite reforme tog sistema“ i uz „nulti manjak“ i da revidira reformu penzionog sistema iz 2012. godine;

– Da obezbedi „apsolutnu nezavisnost“ Statističke službe Grčke;

– Da „u potpunosti sprovede“ odredbe Sporazuma o nezavisnosti, koordinaciji i upravljanju u okviru Ekonomske i monetarne unije i da „uvede mere za kvaziatomatsko smanjivanje javnih rashoda u slučaju nepostizanja budžetskog viška, uz dogovor sa Finansijskim savetom i uz prethodno odobrenje“.

Grčka treba najkasnije do 22. jula:

– Da donese nov građansko-pravni zakonik da bi se „ubrzali sudski postupci i smanjili troškovi“ što grčki analitičari tumače kao zahtev za lakšu naplatu poreskih i drugih dugova, uz jednostavniju plenidbu i prodaju imovine dužnika;

– Da ratifikuje ovogodišnju Direktivu EU o ozdravljenju banaka (BRRD).

U saopštenju samita Evrogrupe se navodi da će pregovori o novom, trećem Memorandumu o kreditnoj pomoći Grčkoj početi samo ako do srede Skupština Grčke donese prve četiri mere, ako Skupština odobri i sve ostale obaveze koje je Vlada preuzela na danas završenom samitu onako kako je navedeno u saopštenju, i ako Vlada Grčke na osnovu svega toga izda obavezujući izjavu koju će „odobriti institucije (EU) i Evrogrupa“.

Šta još mora

Takođe mora da modernizuje i ojača administraciju, kao i da smanji njene troškove, a prve predloge na tom planu treba da dostavi do 20 jula.

Među uslovima koje Atina treba da sprovede su i promene koje bi omogućile rad prodavnica nedeljom, produženje radnog vremena prodavnica, liberalizacija u vlasništvu apoteka, ograničenja za pekare i mlekare, kao o otvaranje zatvorenih profesija među kojima je prevoz trajektima. Reforme na tržištu rada treba da se srpovedu uz reviziju kolektivnih ugovora i uvođenje mogućnosti masovnog otpuštanja.

Grčka mora i da ubrza program privatizacije prebacivanjem 50 milijardi evra vredne imovine u nezavisan fond sa sedištem u Atini. U taj fond će biti preneta „državna imovina velike vrednosti“ od čije se prodaje očekuje 50 milijardi evra – polovina za otplatu duga, a po četvrtina za rekapitalizaciju banaka i za investicije.

Takođe mora da sprovede privatizaciju ditributera električne energije.

Prema današnjem dogovoru, Grčka mora da traži podršku Međunarodnog monetarnog fonda pošto istekne njen sadašnji program s MMF-om početkom 2016.

Pored toga, Atina mora da dozvoli predstavnicima Evropske centralne banke, MMF-a i Evropske komisije, ranije poznatim kao „trojka“ da se vrate u Atinu, a vlada mora da se konsultuje s tim institucijama o nacrtima svih važnih zakona pre odlaska u parlament.

Samit Evrogrupe je odobrio isplatu sedam milijardi evra pomoći Grčkoj do 20. jula i pet milijardi do polovine avgusta.

Za rešavanje problema likvidnosti grčkih banaka, predviđa se formiranje rezervnog fonda od 10 do 25 milijardi evra, od čega je 10 milijardi odmah na raspolaganju.

Državni dug Grčke neće biti smanjen, ali se u saoppštenju sa samita Evrogrupe navodi „spremnost za moguće donošenje dodatnih mera“.