Krulj: Šta god da se desi, Grčka mora da sprovede reforme

Ekonomija 29. jun 201509:53 > 09:58
N1

Čak i u slučaju da građani Grčke na referendumu odbiju predloge međunarodnih kreditora, vlada u Atini će morati da sprovede nepohodne reforme, ali na teži način, kaže za N1 profesor Vladimir Krulj.

Vlasti Grčke rekle su ”ne“ međunarodnim kreditorima i odbile da produže aktuelni program kreditne pomoći koji se završava 30. juna. Premijer Cipras je nakon vanredne sednice vlade, najavio održavanje referenduma 5. jula na kojem će prepusti građanima odluku o tome da li Grčka treba da prihvati predlog međunarodnih kreditora.

Profesor Univerziteta u Levenu i savetnik srpske ministarke za evropske integracije Vladimir Krulj ocenio je, gostujući u Novom danu televizije N1, da bi bilo dobro ukoliko bi pre najavljenog referenduma došlo do preokreta i dogovora Grčke i kreditora.

On podseća na stav francuskog ministra finanija da bi se u slučaju eventualnog izlaska Grčke iz evrozone, stupilo na nepoznato tlo, bez presedana kada je u pitanju funkcionisanje zemalja evrozone i EU.

Krulj podseća da izlazak iz evrozone nije pravno regulisan. Problem je, kako kaže, u tome što bi zemlja koja napušta evrozonu zapravo trebalo da izađe iz EU. Prema njegovim rečima, nije nemoguće revidiranje sporazuma, tako jedna zemlja može ode iz evrozone, a da ostane članica Unije. Međutim, i to sa sobom može doneti ozbiljne posledice, jer ne postoji stepen sigurnosti da to sutra neće uraditi neka druga članica EU, poput Španije ili Italije.

Gost Novog dana smatra da su za trenutnu situaciju odgovorne obe strane, i da su pregovaračke pozicije i Grčke i kreditora, bile preterano “ušančene”. Krulj smatra da održavanje referenduma i stavljanje odluke pred grčki narod nije dobro rešenje, jer je pitanje koliko građani poznaju istorijat razvoja situacije sa grčkim javnim finansijama.

Prema njegovoj oceni, situacija sa Grčkom dovela je svet na ivicu najveće finansijske krize od 2010. godine. On podseća da su Grci od četvrtka do nedelje podigli između mijardu i po i dve milijarde evra sa bankomata, dok je normalan tok vikendom oko 30 miliona evra.

Posledice izostanka dogovora, kako kaže, mogu da budu veoma ozbiljne, jer je pitanje kako će finansijska tržišta reagovati na situaciju koja je njima do sada bila nepoznata. Izostanak dogovora ne bi bio dobar ni za Grčku, kaže Krulj. Vlada u Atini bi, prema njegovim rečima, i u tom slučaju morala da sprovede reforme koje zahtevaju kreditori, ali na teži način.

Krulj kaže da posle referenduma treba videti koji je „plan B“ Evropske unije, ali se ipak nada da i pre izjašnjavanja građana Grčke, može doći do približavnja stavova Atine i kreditora.