Zašto Srbija i dalje subvencioniše ugalj?

Ekonomija 14. dec 202015:21 > 15:37
N1

Srbija je, pored BiH, Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije, Kosova i Ukrajine, jedna od evropskih zemalja koja odvaja velika državna sredstva za finansiranje proizvodnje i korišćenje uglja u energetici, što je kritikovao i direktor Evropske energetske zajednice Janez Kopac, piše nemački Frankfurter algemajne cajtung u tekstu "Tamo gde se subvencioniše ugalj".

„Pogled na statistiku pokazuje koliko su ove države u proizvodnji električne energije zavisne od uglja: na Kosovu je to 95 odsto, u Srbiji 66 odsto, u Bosni i Hercegovini 60 odsto, a i Ukrajina i dalje ima 26 odsto udela u potrošnji. I pri tom nije tako da bi taj udeo s godinama bio sve manji. U Srbiji i BiH se čak planiraju nove termoelektrane na ugalj, u Ukrajini se postojeće prilagođavaju za rad još u narednih 25 do 30 godina“, navodi frankfurtski list.

POVEZANE VESTI

Te države, koje su, sa izuzetkom Kosova, sve potpisale Parisku konvenciju o klimi, taj ugalj potpomažu stotinama miliona evra svake godine, naglašava se dalje u tekstu, prenosi Dojče vele.

„Kopac, čija Energetska zajednica želi da u energetskoj i klimatskoj i van granica EU uvede standarde EU, računa da su Ukrajina i zemlje zapadnog Balkana 2018. i 2019. proizvodnju električne energije korišćenjem kamenog uglja i lignita direktno subvencionisale sa 900 miliona evra – najviše u Ukrajini, 751 miliona evra, a potom u Srbiji sa 88 miliona evra, i Bosni i Hercegovini sa oko 40 miliona. Uz te direktne subvencije vlade daju industriji uglja i garancije za kredite. Samo 2019. je to bilo u iznosu od oko dve milijarde evra. Vrlo često tu se zapravo radi o prikrivenoj pomoći države, što je inače zabranjeno Ugovorom o Energetskoj zajednici. Taj problem je Evropskoj komisiji poznat, ali se do sada niko za to nije interesovao“, piše u tekstu.

Da bi se to promenilo, Svetska banka i druge međunarodne finansijske agencije pokrenule su inicijativu sa ciljem da se pomogne Srbiji i drugim zemljama regiona i Ukrajini da odlučnije krenu u pravcu obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora energije.

Tako je krajem prošle nedelje je sa radom počela takozvana „Platforma“.

„Ona bi trebalo da deluje zajedno sa već postojećom inicijativom EU ‘Regioni uglja u tranziciji’ koja raspolaže sa više desetina milijardi evra. Cilj je da se ostvari ‘pravedna tranzicija’. To znači sastavljanje planova za zatvaranje rudnika uglja i elektrana, organizovanje pomoći za pogođene ljude, opštine i kompanije. Samo na zapadnom Balkanu od uglja naime živi oko 30.000 ljudi, u Ukrajini oko 40.000“, piše Frankfurter.

Sredstva za finansiranje te nove platforme trebalo bi da dođu od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Već u prošlosti je ta banka finansirala izgradnju solarnih elektrana i elektrana na vetar jačine od oko 500 megavata. Delomično su novi parkovi vetrenjača nastali na površini nekadašnjih rudnika uglja.

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je 12. decembra na samitu povodom pete godišnjice Pariskog sporazuma o klimi da će Srbija do 2050. godine biti niskougljenično društvo sa konkurentnom ekonomijom koja će građanima obezbediti nova zelena radna mesta i kvalitetan život.