Za Fiskalni savet budžet optimističan, ministar veruje u finansiranje deficita

Ekonomija 08. dec 202018:40 > 19:33
Shutterstcok

Skupština Srbije počela je raspravu o najvažnijem zakonu u godini - budžetu za 2021. Predviđeni su troškovi od 1.515 milijardi dinara, dok su očekivani prihodi nešto iznad 1.330 milijardi, uz minus u državnoj kasi od oko 180 milijardi dinara.

Ministar Siniša Mali ubeđen je da toliki budžetski deficit neće biti problem finansirati, dok Fiskalni savet upozorava da se budžet zasniva na optimističnoj pretpostavci da će rast bruto domaćeg proizvoda u 2021. biti šest odsto, te da je lako moguće da prihodi podbace i da deficit bude značajno veći od očekivanih tri odsto BDP-a. 

Ekonomiju pogođenu epidemijom, ministar finansija pokušaće da oživi starim lekom povećane javne potrošnje, koja bi po teoriji trebalo da posledično podstakne proizvodnju, trgovinu i usluge.

Penzije se od 1. januara povećavaju za 5.9 odsto, plate u javnom sektoru za 3.5 odsto, primanja medicinskih radnika 5 odsto i izdvaja se čitav paket od 330 milijardi dinara za kapitalne investicije. Time su troškovi budžeta za 2021. podignuti za 45 milijardi dinara više od očekivanih prihoda na kraju ove godine. 

„Čuo sam nekoliko kritika i to je bila i najveća kritika Fiskalnog saveta, kažu – niste obratili pažnju na plate i penzije. Mnogo ste povećali plate i penzije, s obzirom na to kako nam ekonomija stoji. Niste gospodo u pravu. Naš prioritet jeste povećanje plata i penzija uz zadržavanje makroekonomske stabilnosti. I tu makroekonomsku stabilnost nećemo ugroziti“, kaže ministar finansija Siniša Mali.

POVEZANE VESTI:

Fiskalni savet odgovara da u održanju makroekonomske stabilnosti i jeste problem. To nezavisno telo upozorava da se budžet zasniva na suviše optimističnoj pretpostavci da će rast ekonomije biti šest odsto BDP-a, i da ako to ne bude slučaj moguće je da minus u državnoj kasi bude znatno viši od 180 milijardi dinara.

„Problem je šta ako se dogodi crni scenario rast ne bude 6 odsto nego 3 kako prognozira Svetska banka žilii 4,5 kako je rekla Evropska komisija. Onda ćemo imati veći deficit, a nismo ostavili prostora u budžetu za veće programe podrške privatnom sektoru privrede“, rekao je član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov. 

Opozicija, koja je bojkotovala izbore u junu, postavlja pitanje zašto Vlada u kriznoj godini kakva se očekuje, planira da podigne kredit za nacionalni stadion, zašto su troškovi same Vlade sa dva porasli na 42 milijarde dinara i zašto se za aerodrom u Trebinju u Bosni i Hercegovini izdvajaju milijarde dinara. 

„U zemlji u kojoj decu lečimo SMS porukama, ko će dozvoliti da na ove stvari bacamo stotine milijardi dinara? A da pritom čekamo da građani skupe pare za bolesnu decu. Ova vlast se ponaša kao u naslovu one serije „Selo gori, a baba se češlja“. Dok država gori, oni uživaju“, rekao je Miroslav Aleksić iz Narodne stranke. 

Opozicija kritikuje to što se subvencije poljoprivrednicima smanjuju za dva odsto i upozorava da o posvećenosti Vlade borbi protiv korupcije govori činjenica da se smanjuju davanja za Agenciju za borbu protiv korupcije.