Gradnja na vodoizvorištu Beograda: Struka kaže – zločin, ali je vlast "ne čuje"

Ekonomija 05. dec 202019:13 > 19:15
N1

Gradska vlast najavljuje izgradnju novih naselja na nekoliko lokacija u Beogradu. Jedna od njih je na Makiškom polju, gde bi trebalo da nikne do sada najveći stambeno-poslovni kompleks. Međutim, gradski čelnici ne otkrivaju pojedinosti Plana detaljne regulacije, tako da ostaje nejasno kada će izgradnja tačno početi i iz koje kase će radovi biti finansirani. Na najavljeni projekat je reagovala stučna javnost, koja poručuje da je neprihvatljiv, jer urušava jedino izvorište pijaće vode u prestonici.

Za sada je još uvek livada. U skorijoj budućnosti, najveći beogradski bunar za vodu, mogao bi da ponese titulu najvećeg stambeng kompleksa u glavnom gradu. Jer su gradski čelnici predložili da se na Makiškom polju izgradi 10.000 stanova.

„Plan detaljne regulacije za Makiško polje koje se proteže od Čukaričke padine ka Železniku biće usvojen do kraja ove godine ili početkom 2021. Plan omogućava veliki porast izgradnje kako komercijalnih, tako i stambenih objekata“, rekao je Marko Stojčić, gradski arhitekta.

A zbog čega je doneta odluka da se stambeno-poslovni kompleks gradi na glavnom izvorištu pijaće vode u Beogradu, nepoznato je. Jer zamnik gradonačelnika Goran Vesić na to pitanje nije odgovorio za N1, kao ni da li je urađena studija o proceni rizika.

Pročitajte još:

Stručnjaci upozoravaju da na Makiškom polju ne sme da se gradi, jer to izričito zabranjuju zakonski propisi.

„U svim urbanističkim planovima piše da ne sme da se probija zastor koji zastire te podzemne vode odakle se snabdeva Beograd pijaćom vodom. To je zločin i, sada, koristi se pandemija da se na brzinu obavi javna rasprava koja nije moguća, jer tamo može da dođe petoro ljudi, zato mi tražimo da se odloži rasprava“, navodi arhitekta Dragoljub Bakić, arhitekta.

 Stambeno-poslovni kompleks trebalo bi da zauzme 700 hektara javne površine koja čini užu zonu sanitarne zaštite Makiškog vodoizvorišta. Arhitekta Dragoljub Bakić ukazuje da je takav projekat štetan, jer ugrožava zdravlje građana.

N1

Na taj problem, stučna javnost je, kaže, više puta ukazala gradskoj upravi, koja signale upozorenja ignoriše.

„Do sada se od 2014. do danas skoro tajno radi na tom projeku, nikad nije bio na javnoj raspravi, niti je ikada napravljena ijedna studija – ekonomska i ekološka – da li sme na tom mestu da se gradi. Većnici i ti koji vode grad, to su obični urbani varvari koji već osam godina prave hajdučiju po Beogradu. I Beograd je više postao prenapregnut što se tiče građevinskog fonda, jer njega ne prati infrastruktura“, ističe Bakić.

Na Makiškom polju gradska vlast planira da napravi drugi „Beograd na vodi“ koji je javnosti najviše poznat po tome što se realizuje u velikoj tajnosti, poručuju iz Inicijative Ne davimo Beograd. Isti scenario se može očekivati, kako kažu, i za beogradsko vodoizvorište, za čiju urbanizaciju još nije poznato iz koje kase će se finansirati.

„Veoma veliki novac iz budžeta će morati da bude izdvojen da biste vi prenamenili ono za šta Makiš trenutno služi, takođe, ono što se tamo planira se radi i mimo zakona. Kako planiraju da 60 posto poljoprivrednog zemljišta svedete na nulu, a da pre toga niste dobili saglasnost od Ministarstva za poljoprivredu“, navodi Natalija Stojmenović iz Inicijative Ne davimo Beograd.

Ako gradskoj vlasti i pođe za rukom da prostor vodoizvorišta pretvori u stambeni prostor, postavlja se pitanje kako će se svi koji tu budu živeli prevoziti. Ili se ne postavlja. Jer gradska vlast je na sve mislila, pa je još odavno Makiško polje predviđeno kao početna stanica metroa.