Turistički radnici podeljeni u proceni oko realizacije zamenskih putovanja

Ekonomija 30. nov 202015:58 > 16:01
N1

Turistički radnici nisu jedinstveni u oceni kako će se realizovati zamenska turistička putovanja, koja su rezervisana preko turističkih agencija i odložena zbog pandemije, jedni misle da je to zakonska obaveza, a drugi da je to tehnički neizvodljivo.

POVEZANE VESTI

„Putnici ne treba da imaju bojazni da se odložena, zamenska putovanja zbog pandemije, a rezervisana preko turističkih agencija, neće realizovali, bez obzira na probleme oko obezbeđenja novih polisa osiguranja“, rekao je član Upravnog odbora Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Vladimir Vlaho.

On je rekao da agencije koje ne obezbede polise osiguranja putovanja mogu da se preregistruju iz statusa organizatora putovanja u status posrednika, ali da je i dalje njihova obaveza da putnicima omoguće da otputuju u izabranom terminu, na destinacije iz ponude agencije za koje su se opredelili preko vaučera zamenskih putovanja.

Procene su da je vrednost turističkih aranžmana, koji su osigurani polisama koje su važile od 1. januara 2020. godine do 1. oktobra kada su kupljeni, oko 80 miliona evra. Država je obavezala agencije koje ne obezbede da putnici otputuju do 1. januara 2022. godine, vrate novac.

Vlaho je rekao da sada o sudbini turističkih agencija, zahvaljujući činjenici da država nije sačinila odgovarajuće propise, odlučuju osiguravajuće kuće, a ne zakoni i tržište.

„Država godinama ne sluša naše predloge da polise osiguranja putovanja treba da zavise od cene pojedinačnog aranžmana ili od prometa agencije, umesto od broja putnika“, rekao je Vlaho, koji je i direktor agencije Sabra travel.

Prema Pravilniku o garanciji putovanja, agencije su razvrstane prema broju putnika, počev od 300 do preko 10.000 i shodno tome mora da se osigura garantovana suma od 50.000 evra do 400.000 evra, a polise osiguranja na te sume koštaju od 8.000 evra do 18.000 evra, bez poreza.

U udruženjima turističkih agencija, kojih je u Srbiji oko 415, kažu da će samo desetak odsto njih moći da ispuni uslove i plati tako skupe polise osiguranja, koje su i preduslov za dozvolu za poslovanje (licencu), a ostale čak ni ponudu osiguravajuće kuće nisu dobile.

Polise su agencijama preskupe, posebno sada kada je zbog pandemije ograničeno kretanje ljudi i agencije nemaju prihoda, ali ni osiguravajuće kuće nemaju rizika da će plaćati odštetu.

Osiguravajuće kuće su 1. oktobra, kada su istekle polise osiguranja za ovu godinu, htele da se povuku iz posla osiguranja putovanja, ali su na pritisak države tri ipak ostale u tom poslu i ponudile uslove i polise samo malobrojnim agencijama.

Vlaho je rekao da su ponuđene cene polisa nerealne, kao i da propisane osigurane sume nemaju baš neku svrhu jer ako, na primer, turistička agencija proda aranžmane u vrednosti nekoliko puta većoj od polise osiguranja, u tom slučaju putnici bi na ime obeštećenja dobili srazmerno male iznose.

Država je, prema rečima Vlaha, trebalo samo da prepiše načine kako se putovanja osiguravaju u svetu, agencija bi takve, realne troškove ukalkulisala u cenu aranžmana kao i do sada, ali bi i polisa na takav način bila jeftinija, dostupna većini agencija, a putnici mnogo sigurniji, što je i najveći interes svake agencije.

„Velika nelogičnost je i da nam država u broj putnika prema kojima su agencije razvrstane u kategorije, računa i putnike koji dolaze iz inostranstva preko stranih tur operatora, a koji su već osigurani u svojim zemljama preko tih istih operatora i njihovih osiguravajućih kuća“, rekao je Vlaho.

Predsednica Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih turističkih agencija (ANTAS) Gordana Prodić rekla je da u slučaju da agencije preregistruju status u posrednika da će teško formirati grupe, ako nemaju pravo da prodaju aranžmane.

„Kada su početkom marta prodavani aranžmani, nisu prodati puni kapaciteti i ako izgubimo status organizatoru putovanja nećemo moći da oformimo grupe za određene kapacitete“, rekla je Prodić.

Ona je rekla da ni vraćanje novca putnicima za neiskorišćen aranžman neće biti jednostavno, jer ga agencijama ne vraćaju čak ni domaći hoteli, a da država kada je donosila to rešenje nije računala koliko može da traje pandemija.

Istakla je da se u ponudama za polise osiguranja sada izrazitije navodi da je iz osiguranja isključena situacija kada se dogodi viša sila, vanredne mere i ratne okolnosti.

To je, prema njenim rečima, suprotno pravilima struke, poslovnim običajima i poslovnoj etici, kako predviđa i Pravilnik o garanciji putovanja.