Svetski finansijski skandal oko pranja novca, pominju se i investicije iz Srbije

Ekonomija 21. sep 202018:49 > 19:30
REUTERS/Andrew Kelly/File Photo

"Najveći finansijski skandal u poslednjoj deceniji" - pod takvim naslovom svetski mediji prenose vest o curenju više od dve hiljade poverljivih dokumenata iz američkog Trezora, odnosno američke Istraživačke mreže za finansijski kriminal FinCEN-a. Dokumenta otkrivaju kako su pojedine svetske bankarske institucije omogućile da "prljav novac" postane deo globalne ekonomije. U dosijeima koji ukazuju na sumnjive novčane transakcije pominju se i investicije iz Srbije.

POVEZANE VESTI

 Mračne i, do sada, dobro čuvane „tajne“ velikih svetskih banaka, sve o beskrajnim tokovima „prljavog novca“ koji potiče iz organizovanog kriminala, droge, korupcije i netransparentnih aktivnosti svetskih milijardera, kontroverznih biznismena i kompanija. „FinCEN dosijee“ čini više od 2000 dokumenata prikupljanih od 1999. do 2017. godine, koji otkivaju da su svetske banke ukazale na sumnjive transakcije širom planete u visini od dva biliona dolara.

Iako su znale da novac potiče iz „prljavih tokova“, čuvene bankarske institucije poput „JP Morgan“-a, „Dojče banke“, banke „New York Mellon“ nastavile su da sa njim posluju i time omogućile ulazak „prljavog novca“ u redovne tokove svetske ekonomije. Te institucije čine sve da zaštite integritet pod lavinom negativnih informacija po njihovo poslovanje.

„Borbu protiv pranja novca shvatamo vrlo, vrlo ozbiljno. Usko sarađujemo sa nadležnim organima koji vode istragu, baš kao i druge banke. Kroz sve smo prošli vrlo detaljno“, naveo je Joerg Eigendorf, portparol Dojče banke.

Iznosi „opranih para“ su astronomski. Novinari američkog BuzzFeed-a, koji su došli u posed dokumenata, nisu otkrili izvor, ali se veruje da je dosijee učinila javnim Natali Edvards, nekada zaposlena u FinCEN-u, koja je 2018. godine i uhapšena. Uz novinare BuzzFeed-a na razotkivanju spornih transakcija radilo je više od 400 novinara iz 88 država i 108 redakcija.

„Našli smo neke stvari o Zapadnom Balkanu, ali ne mogu govoriti o njima trenutno. Te priče ćemo objaviti u narednim nedeljama i mesecima. Izveštaji iz „FinCEN-a“ bacaju svetlo na promašaj međunarodnog bankarskog sistema da prati kretanje prljavog novca. U nekim zemljama radi se o javnom novcu, to su praktično pare koje su ukradene i poslate van zemlje kako bi bile oprane, pa vraćene nazad ili korišćene u drugim zemljama. Sada znamo da su banke znale u brojnim slučajevima da pomažu tokovima prljavog novca i nisu uradile ništa po tom pitanju. Banke su ili zatvarale oči ili su bile nesposobne da prepoznaju ono što su radile. Neke su verovatno bile prevarene“, navodi za N1 Džejms Rajt, istraživački urednik OCCRP.

Da li iznenađuje što u finansijskom skandalu globalnih razmera svoju ulogu ima i Srbija?

Kao potencijalno pranje novca u dosijeima se pominje transakcija koju je fabrika za proizvodnju čarapa iz Gajdobre kod Bačke Palanke dobila od firme „Alpha Retail Group“ iz Hongkonga u visini od 1,2 miliona dolara preko tadašnje Pireus banke.

Firma iz Hongkonga je fabrici iz Gajdobe prebacila još 7,5 miliona dolara i blizu 18 miliona evra kroz 49 novčanih transakcija. Ali, taj novac nije zadržan u fabrici čarapa, nego ubrzo po uplati vraćen kompaniji u Hongkongu.

Novinari KRIK-a za N1 kažu da se radi o fabrici koja je dobila milionske subvencije od države.

„Spominje se da je ona 2013. godine primila 1,2 miliona dolara sumnjivog novca od majke firme koja je registrovana u Hongkongu. Nakon nekoliko meseci, kako smo mi videli u finansijskim izveštajima te kompanije – taj novac je vraćen na račun majke firme. U izveštaju stoji da je transakcija sumnjiva, odnosno da se sumnja na pranje novca i to zbog toga što je poreklo novca nepoznato, zbog toga što je u pitanju „školjka firma“ – neka fiktivna kompanija je prebacila taj novac ili zbog toga što je novac išao kroz zemlje koje su poznate kao zemlje koje se koriste za pranje novca“, navodi Bojana Jovanović, novinarka KRIK-a.

Predsednik države, premijerka, resorni ministri, nadležne državne institucije – listom su svi prećutali vest da se u „FinCEN dosijeima“ pominje Srbija, a posebno fabrika za koju su državni funkcioneri govorili da je primer dobre investicije.

Hoće li se Uprava za sprečavanje pranja novca baviti poslovanjem fabrike iz Gajdobre? Odgovor medijima glasi – bićete obavešteni.