"Stižu dolari": Koliko će američki krediti koštati Srbiju?

Ekonomija 09. sep 202017:17 > 17:17
N1

Posle sporazuma u Vašingtonu provladini mediji u Srbiji bruje o tome da "stižu dolari", za infrastrukturne projekte i da dolazi Američka razvojna agencija koja će deliti te dolare, odnosno upravljati planiranim projektima. Ministarka Zorana Mihajlović očekuje američke investicije u iznosu od najmanje 3,7 milijarde evra u autoput i prugu od Niša do Merdara. Malo ko, međutim, pominje da je za te iste projekte kesu već delimično odrešila Evropska unija i da će gradnja autoputa Niš-Priština početi evropskim, a ne američkim novcem.

Amerikanci, po svemu sudeći, nisu uzeli Evropskoj uniji samo diplomatsku pobedu, već nameravaju da preuzmu i projekte iz paketa Berlinskog procesa, kao što je autoput mira od Albanije, preko Kosova do Niša. Unija je, naime, već dala 40 miliona evra bespovratno za deonicu Niš – Pločnik, a Evropska investiciona banka obezbedila je zajam od 100 miliona evra i gotovo još toliko bi trebalo da da Evropska banka za obnovu i razvoj. No, to je samo jedna deonica od 33 kilometra i tu na scenu stupaju Amerikanci.

POVEZANE VESTI

 „Mi ćemo za dalje nastaviti da razgovaramo upravo sa Američkom razvojnom agencijom. Treba reći da ta agencija ima mogućnost da uloži izvan SAD 60 milijardi dolara i da do sada nijedna američka agencija nije imala takvu mogućnost“, navodi ministarka Zorana Mihajlović.

Amerikanci bi mogli, najavljuje ministarka, da finansiraju čitav autoput do linije sa Kosovom, kao i da obezbede novac za brzu prugu od Niša do Prištine za šta je ukupno potrebno 3,7 milijardi evra ili nešto više od 4 milijarde dolara.

Međutim, glavni urednik NIN-a, dugogodišnji ekonomski novinar Milan Ćulibrk upozorava – to nije bespovratan novac, već dodatni dug koji će Srbija morati da vraća.

„Ja se plašim, ako stigne tih 4-5 milijardi, da će stići s kamatom i postavljam samo jedno pitanje – da li će te pruge i ti putevi biti ekonomski isplativi. Koliko automobila dnevno treba da prođe da bi to jednog dana samo moglo da se izdržava? Plašim se da će to pasti na teret građana“, kaže Ćulibrk.

Za Ćulibrka je ključno pitanje da li Američka razvojna agencija, koja po sporazumu dolazi u Beograd, samo daje zajam ili i uslovljava ko dobija poslove.

„Da li to onda znači da te sve poslove dobija Behtel kao što će graditi Moravski koridor?“, pita Ćulibrk

Na komentar da postoji izreka u svetu da zemlja u koju dođe Behtel posle uživa američku zaštitu, Ćulibrk odgovara: „Behtel je već u Srbiji, a ja se ne osećam zaštićeno“.

Šest meseci pre zaključivanja sporazuma u Vašingtonu delegacija američkog DFC-ja bila je u Beogradu i informisala se o potencijalnim projektima. Navodno postoji i interesovanje za obnovu pruge Beograd-Niš, ali više će se znati 21. septembra kada delegacija Američke razvojne agencije stiže u Beograd.