Evroposlanici: Poštovanje pravne države uslov za novac iz budžeta EU

Ekonomija 27. avg 202017:00 > 17:22
N1

Lideri četiri najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu upozorili su da neće usvojiti sledeći sedmogodišnji budžet EU, ako ne bude postignut zvaničan dogovor kojim bi se trošenje budžetskih sredstava uslovilo poštovanjem pravne države.

Rukovodstva tih grupacija objavila su pismo koje su u sredu uputili nemačkoj kancelarki Angeli Merkel, kao liderki zemlje koja predsedava EU, i predsednici Evropske komisije Ursuli Fon der Lajen, preneo je briselski portal EURAKTIV.

„Vreme je da se pojača borba protiv podrivanja demokratije, pravne države i osnovnih prava u srcu EU, i da se naglasi da izborne pobede ne daju mandat za čvstorukaštvo i skretanje od evropskih vrednosti“, ocenili su u pismu lideri konzervativne, socijaldemokratske, zelene i liberalne frakcije u Parlamentu EU.

Kompromis koji su šefovi država i vlada EU u julu postigli o budućem budžetu za period od 2021 do 2027. godine i o paketu za oporavak Unije od posledica pandemije, ostavio je dilemu u kojoj su oni meri razvodnili zahtev Evropske komisije da se uslovi raspodela sredstava iz budžeta i paketa za obnovu.

Evroposlanici su svojim pismom ponovo uputili jasan signal da ne odustaju od tog uslovljavanja koje je predložila Evropska komisija, koja je prvobitno predložila sistem koji bi trebalo da otkloni „očigledne načelne nedostatke“ pri poštovanju pravne države u pojedinim članicama. 

Ali, u tekstu koji su usvojili šefovi država ili vlada u Evropskom savetu, navodi se samo da će se „finansijski interesi štititi u skladu sa opštim načelima“ Člana 2. Ugovora EU i u tom se kontekstu spominje i odredjeni „režim uslovljenosti“.

Evroposlanici žale zbog nejasnog kompromisa između isplate sredstava EU i pravne države

U svom pismu, lider Evropske narodne partije (EPP), Progresivne alijanse socijalista i demokrata (SD), Obnovimo Evropu i grupe Zeleni – Evropski slobodni savez su izrazili žaljenje zbog tog nejasnog kompromisa.

„Bez formalne odluke“ o zakonodavstvu koje će uspostaviti vezu između isplate sredstava EU i poštovanja pravne države, „biće nam nemoguće da postignemo progres sedmogodišnjeg budžeta“, upozorili su poslanici u pismu.

Lideri poslaničkih grupa ponovili su i svoje najvažnije zahteve, medju kojima je i da se očuva proceduralna uloga parlamenta, da se uključi predstojeći godišnji izvštaj Komisije o vrednostima EU i da se obezbedi zaštita krajnjih korisnika novca iz budžeta EU.

Oni su zatražili i ponovno uvođenje pravila „obrnute kvalifikovane većine“, koje je prvobitno predložila Evropska komisija. To pravilo predviđa da odluku Komisije da stopira isplatu novca zemljama EU sa „sistemskim problemima u oblasti pravne države“, može da blokira samo kvalifikovana većina zemalja članica Unije.

Suprotno takvom pravilu, šefovi država i vlada su postigli dogovor da bilo koja mera Komisije za obustavljanje isplate novca nekoj zemlji, mora biti usvojena kvalifikovanom većinom u Evropskom savetu, što bi verovatno otežalo eventualno uslovljavanje dodele novca.

Pismo je najnoviji u nizu signala da poslanici Evropskog parlamenta nisu spremni da popuste po pitanju kondicionalnosti. Od poslanika su se ubrzo posle samita EU u julu već čula upozorenja da takav predlog Evropskog saveta parlamentu neće dobiti zeleno svetlo.