Oslanjajući se na dobru praksu iz privatnog sektora, sada je i državnim službenicima koji dobro rade svoj posao omogućeno da napreduju u karijeri na osnovu pokazanih kompetencija. Prema rečima nadležnih, taj korak trebalo bi da motiviše zaposlene, ali i da poboljša kvalitet rada javne uprave, po meri gradjana i privrede. Uvođenje kompetencija, karijerni razvoj i novi oblici stručnog usavršavanja zaposlenih, deo su reforme javne uprave u Srbiji.
Od prošle godine sistem vrednovanja radne uspešnosti državnih službenika zasniva se na kompetencijama. Cilj novog sistema, kako kažu u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu je da, pre svega, utiče na ispunjenje utvrđenih godišnjih planova rada državnih organa ali povećanje kvaliteta rada državnih službenika. Jasni su i kriterijumi vrednovanja. Pored ispunjenja godišnjih ciljeva u njihovom radu, pratiće se i učestalost ispoljavanja poželjnih ponašanja.
„Da li on izvršava zadatke u predvidjenim rokovima, na koji način prikuplja i koristi informacije i kasnije ih prikazuje u svom radu, kako organizuje sopstveni rad i da li preuzima odgovornost za njega, da li je brz, efikasan i metodičan u radu, kakav odnos ima prema kolegama, kakav je odnos sa strankama i gradjanima u njegovom radu“, kaže Ivana Savićević iz tog ministarstva.
Zakon predviđa da službenici mogu da napreduju ukoliko najmanje dva puta uzastopno prevaziđu očekivanja u svom radu, ili u periodu od pet godina uzastopno rade pokažu očekivane rezultate. Međutim, kadrovima ne upravlja zakon, nego rukovodioci na svim nivoima, zbog čega su očekivanja od rukovodećeg kadra najveća, objašnjava pomoćnica ministra.
„Ovakva vrsta karijernog napredovanja treba da omogući da najsposobniji i najstručniji državni službenici jednog dana dodju do najoodgovornijih poslova u državnoj upravi, odnosno, da budu prvi koji mogu da budu postavljeni na odgovornija radna mesta – na položaju, kao što su pomoćnici ministara, direktori ili zamenici direktora organa u sastavu ili rukovodioci“, smatra Savićević.
Velika podrška pružena je i lokalnim samoupravama za razvoj sistema stručnog usavršavanja kroz principe Saveta Evrope za dobro upravljanje.
„Jedan od efekata za koje se nadamo da će da uslede, nakon što se primene ovi opštinski paketi podrške je taj da ljudi osete da su odgovori i reakcije uprave više prilagođeni datoj lokalnoj sredini, da osete da opštinske vlasti više slušaju šta su potrebe građana na terenu, ali i da se osete da opštinski službenici polako preuzimaju odgovornost, da se osećaju dovoljno osnaženim za samostalnije donošenje odluka i da ih donose brzo i pravovremeno, kako bi građani imali neophodnu uslugu“, izjavio je Tobias Flesenkemper, šef misije Saveta Evrope u Beogradu.
Sistem stručnog usavršavanja ušao je u novu fazu osnivanjem Nacionalne akademije za javnu upravu. Podrška ove akademije u profesionalnom razvoju javne uprave najnoviji je projekat podrške Evropske unije. Cilj projekta je da doprinese uspostavljanju efikasnije, inkluzivnije i odgovornije javne uprave u Srbiji.