U Drekslmajeru tvrde da masovna otpuštanja nisu opcija, sindikati ipak strahuju

Ekonomija 03. jun 202016:17 > 19:35
N1

Globalna kriza koja je pogodila automobilsku industriju oseti se i u Zrenjaninu, gde je kompanija Drekslmajer, koja zapošljava preko pet hiljada radnika, bila primorana da skoro u potpunosti zatvori svoje pogone na dva meseca. Iako čelnici te nemačke kuće navode da masovna otpuštanja za njih nisu opcija, u dva sindikata za N1 potvrđuju da određenom broju zaposlenih na određeno vreme nisu produženi ugovori. U sindikatu "Sloga" očekuju da bi i do dve hiljade radnika moglo ostati bez posla.

Slike od pre nekoliko meseci, gde stotine radnika stižu na posao, u Drekslmajeru nije bilo čitavog proleća. Da se mnogi na radno mesto neće ni vratiti, kažu u sindikatu „Sloga“. Program otpuštanja počeo je, navode, i pre epidemije, gašenjem tri projekta koja su bila vremenski oročena. Još na sastanku u decembru poslodavac im je saopštio da se pojavio višak radne snage.

„Tad je bilo projekcija da je višak hiljadu do 1.500 radnika. Nakon ove situacije mogu samo da prognoziram, ali ne dobru prognozu, da će to biti oko dve hiljade sigurno viška radnika“, kaže Goran Jovanov iz sindikata „Sloga“.

Sve će zavisiti, kaže, od razvoja automobilske industrije u Evropi, pre svega od poslovanja BMW koji je glavni klijent Drekslmajera. Drugi po veličini je Fiat, čije je poslovanje do kraja godine takođe upitno. I to je već ostavilo posledice.

„Dva meseca nismo radili. Imali smo samo jedan sastanak na kom nije bilo reči o otpuštanju, ali verujem da je 300 do 400 ljudi ostalo bez posla samo u ovom mesecu“, kaže Jovanov.

O kom se tačno broju otpuštenih radi, u najvećem, Industrijskom sindikatu ne znaju, ali potvrđuju da su pojedini pogoni pretrpeli smanjenje radne snage. Napravljen je, kažu, spisak zaposlenih na određeno vreme kojima ugovori nisu produženi i koji su upućeni na biro.

„Kada su ti spiskovi napravljeni, onda je sindikat ukazao, a poslodavac je prihvatio, da na tom spisku postoje određene kategorije zaposlenih koje bi trebalo nekako zaštititi. To su dve kategorije – samohrani roditelji i neke socijalne kategorije. Oni su prebačeni na programe za koje je izvesno da će da rade. Međutim, tu sad imamo i problem Fiata“, kaže Dragan Matić iz Industrijskog sindikata Srbije.

U Drekslmajeru za N1 kažu da su zbog posledica pandemije koronavirusa na globalnu ekonomiju i otkazivanja poružbina, bili primorani da gotovo u potpunosti zatvore fabriku, a radnike zamole da ostanu kod kuće. Navode da su pogoni ponovo proradili 11. maja, ali o otpuštanjima ne govore.

Dodaju da su i u tim uslovima iz sopstvenih fondova isplaćivali plate zaposlenima, i to bez ostvarivanja prometa i dobiti, jer nijedan njihov klijent u tom periodu nije radio.

„Trenutni fokus pogona u Zrenjaninu je na ponovnom pokretanju proizvodnje za naše klijente. Kao porodično preduzeće sa visokim socijalnim standardima, masovna otpuštanja za nas nisu opcija“, navode.

Ipak, za ekonomistu Dejana Molnara indikativno je to što Drekslmajer nije uzeo pomoć koju je država nudila pod uslovom da se ne otpuštaju radnici. U njihvom slučaju oko dva i po miliona evra.

„Oni to nisu uzeli zato što je verovatno menadžment procenio da im je jednostavnije, profitabilnije, isplativije da imaju slobodu da, ako bude potrebno, racionalizuju, smanje broj radnika i na taj način ostvare uštede. Ukoliko bi došlo do racionalizacije od recimo hiljadu do dve hiljade ljudi, to bi sigurno imalo negativne efekte u vidu smanjenja priliva u budžet od par stotina hiljada evra sigurno“, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Molnar.

Koliko će to uticati na lokalnu privredu jasno je, kaže Molnar, kada se ima u vidu da su u 2018. prihodi Drekslmajera bili skoro dva puta veći od zrenjaninskog budžeta, a rashodi za plate skoro kao celokupna gradska kasa.