Ekonomisti: "Snažno zaduživanje" neophodno da bi se sačuvala radna mesta

Ekonomija 17. apr 202017:43 > 17:48
radnici fabrika privreda
Shutterstock

U ekonomskom svetu još uvek se analiziraju mere koje je Vlada donela za podršku privredi, a dobar deo novca koji ide u te svrhe će Srbija morati da obezbedi iz kredita - zato sledi zaduživanje i na domaćem i na inostranim finansijskim tržištima. Iako ekonomski stručnjaci, uglavnom, mere pozitivno ocenjuju, kritike stižu zbog nedovoljne podrške sektoru poljoprivrede.

Tri milijarde evra – ako vam je prva asocijacija kada čujete ovu cifru da je to mnogo novca, trebalo bi da znate da će se baš u tom iznosu Vlada Srbija zadužiti da bi smanjila negativne ekonomske posledice izazvane pandemijom koronavirusa. Tri milijarde evra vlast planira da uzme u kratkom roku, a dugovi će se vraćati na duge staze i to od novca svih poreskih obveznika, dakle – građana Srbije.

POVEZANA VEST

Iako oprezno analiziraju poteze koje u aktuelnoj krizi povlači vlast, ekonomski stručnjaci kažu da je “snažno zaduživanje” neophodno da bi se sačuvala radna mesta i izbegla ogromna šteta za privredu. Tu će važnu ulogu, tvrde iz Vlade, imati i banke, budući da je Uredbom Vlade odobrena garantna šema, u iznosu od oko dve milijarde evra, a koja predviđa da će privrednici moći da uzimaju kredite, a za koje će država garantovati i to 80 odsto vrednosti kredita.

„To je sa stanovišta budžeta odlična mera, sa stanovišta privrede isto je dobra mera, jedino je tu pitanje da li će ona najmanja preduzeća, one mikro firme koje nemaju imovine u svom vlasništvu – neće imati šta da založe za kredit, pa je pitanje da li će oni moći da uzimaju te kredite. Za sada deluje da nema mnogo otpuštanja, ali – čini se – da je iz fokusa ispala jedna velika grupa ljudi, a to su ljudi zaposleni na crno, takozvana neformalna ekonomija, koja ima oko 500 hiljada ljudi, prema Anketi o radnoj snazi i oni koji su zaposleni na određeno, a kojima su ugovori istekli sada u toku krize. Oni nisu obuhvaćeni ovim merama…“, navodi ekonomski novinar lista Danas Miloš Obradović.

Pitanje je koliko se u čitavom paketu mera našlo novca za podršku poljoprivredi? Saopšteno je da će 2,6 milijardi dinara preko Uprave za agrarna plaćanja biće namenjena poljoprivrednicima, ali da li je to dovoljno? Kakve će posledice kriza izazvana koronavirusom biti po poljoprivredni sektor?

„Najveći deo poljoprivrednih gazdinstava malih i srednjih koji dominiraju, neće doći do tih sredstava jer isti niti vode knjige niti imaju svoja preduzeća, po meni oni su i ovoga puta najugroženiji. Mislim da bi bilo mnogo efektnije da su direktna davanja koja danas iznose po jednom hektaru 5.000 dinara, da se ona povećaju bar na iznos još pet ili šest hiljada dinara po hektaru, tada bi se obuhvatio mnogo veći broj poljoprivrednih gazdinstava i tada bi efekat podrške poljoprivredi mnogo veći“, kaže agroekonomski analitičar Milan Prostran.

Najviše kritika ekonomskih stručnjaka, poslednjih nedelja, upućeno je Vladi zbog ideje da se građanima isplati stotinu evra nakon što se vanredno stanje završi. Na kritike se vlast ne obazire, a ministar zadužen za finansije, Siniša Mali, kaže da ta mera ima “apsolutno ekonomsko opravdanje”. Računica pokazuje: 600 miliona evra će budžet koštati takva odluka.

Ceo svet ide u pravcu krize, za koju Međunarodni monetarni fond kaže da do sada nije viđenja. Njihova predviđanja su da će globalna ekonomija imati pad od tri odsto. Za zemlje centralne i istočne Evrope predviđaju pad bruto domaćeg proizvoda od oko pet odsto, a konkretno za Srbiju – pad BDP-a od oko 3 procenta. Stvari se u ekonomskom svetu, poručuju iz MMF-a, a to važi za SVE, neće vratiti na stari pre 2022. godine.