Antić: Vlada je u merama pomoći izostavila poljoprivredu i socijalno ugrožene

Ekonomija 07. apr 202016:44 > 16:49
N1

Paket Vlade Srbije za pomoć privredi je standardan skup mera koji u krizama primenjuje većina zemalja, a nedostatak mu je što nije izdiferenciran za veću sektorsku podršku i što je izostala pomoć poljoprivredi i socijalno ugroženim grupama, rekao je ekonomista Srboljub Antić.

„Većina zemalja je pompezno najavila velike pakete finansijske podrške, ali videćemo šta će se realizovati, a Vlada Srbije je kasnila u donošenju paketa i još ga nije sasvim otvorila“, rekao je Antić.

Na pitanje da li su opravdane kritike ekonomista povodom najavljene pomoći punoletnim građanima od po 100 evra, Antić je rekao da su tu meru primenile i SAD 2009. godine, ali samo za siromašne građane, „zato što nema razloga taj novac davati bogatima“.

Vlada Srbije planirala je da sa 5,1 milijardu evra pomogne privredi Srbije, isplatom tri minimalne plate za sve radnike u privredi, garancijama kredita, odlaganjem poreza i doprinosa, ali i pomoći punoletnim građanima sa po 100 evra, za šta je potrebno 520 miliona evra.

Antić je rekao da Srbija ima aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom i da je paket podrške privredi urađen u konsultaciji sa tom finansijskom organizacijom, ali je problem što je teško proceniti dubinu krize, pa se ne zna da li će te mere biti dovoljne.

„Ova kriza nije došla iz grešaka u makroekonomskoj politici, pa u ovom trenutku MMF nema zvaničnu prognozu dubine i trajanja recesije i zato ekonomisti nemaju adekvatne modele i ne mogu da odrede dubinu i dužinu krize“, rekao je Antić.

Dodao je da je Srbija u krizi 2009. godine bila u lošijoj situaciji, a sada ima relativno visoke devizne rezerve, a javni dug je u opadanju u odnosu na bruto domaći proizvod, dok je u svetu taj trend obrnut.

Na pitanje da li se od MMF može očekivati finansijska podrška, Antić je rekao da Srbija ima aranžman koji podrazumeva koordinaciju ekonomskih politika, a da ta finansijska institucija ne pruža podršku budžetu, već deviznim rezervama, a da su joj se iz regiona za pomoć obratile Severna Makedonija, Albanija i Kosovo.

Antić je rekao je u „ovom iznenadnom zastoju privrednih aktivnosti prioritet za pomoć treba da imaju zdravstvo, socijalna i prevencija nezaposlenosti“.

„Ukoliko se spreči rast nezaposlenosti smanjiće se broj stečajeva i sačuvati društveno i privredno tkivo“, rekao je Antić.

U svakoj krizi se, kako je rekao, povećava uloga javnog sektora i budžet treba da pokuša da spreči raspad proizvodnih lanaca i veze između privrede, trgovine i potrošača.

Dodao je da Srbija 70 odsto bruto domaćeg proizvoda ostvaruje od usluga, a da će kriza najviše pogoditi zemlje koje imaju razvijen turizam, velika ulaganja u nekretnine i industriju zabave, kao i izvoznici nafte i metala.

Problem Srbije u traženju finansijskih sredstava za pomoć društvu je, kako je ocenio, što nije član ni političkih ni vojnih saveza zbog čega nije u dobroj poziciji.

Važno je, kako je rekao da Srbija „ne upadne u ekonomsku depresiju i da kriza ne bude duboka i ne traje dugo sa deflacijom (padom cena).

„Srbija ne može izbeći snažnu recesiju, ali će biti dobro ako ona ne traje dugo i privreda se oporavi brzo, a to ne znači za nekoliko meseci, već naredne godine“, rekao je Antić.

Sve informacije o koronavirusu čitajte u našem Blogu uživo i na stranici Koronavirus.