Reljanović: Nije tačno da država ne može da naredi privatnicima da ne otpuštaju

Ekonomija 26. mar 202010:29 > 10:31
Ilustracija

Profesor Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo, kaže da je reakcija države u zaštiti prava radnika i očuvanju posla "ovih dana izostala". Zakon o radu se, dodaje, primenjuje i dalje, i poslodavci mogu da daju otkaze radnicima koji im više nisu potrebni.

Uprkos pozivu Ministarstva za rad poslodavcima da ne otpuštaju radnike, pojedini se ipak odlučuju na taj korak, odnosno na prekid radnog odnosa.

„Aktuelna je ovih dana činjenica da u mnogim delatnostima poslodavci imaju smanjen obim posla i smanjenu potrebu za radnicima. Reakcija države izostaje, Zakon o radu se i dalje primenjuje isto…Po tom zakonu, po osnovu viška radnika, svaki poslodavac može da otpusti radnike koji mu nisu potrebni“, kazao je Reljanović u Novom danu.

Naglašava da postoji potreba da se zakon dopuni u ovakvoj situaciji.

„Malo je indikativno da od samog početka se pravi razlika između javnog i privatnog sektora. Uredba koja je doneta nakon uvođenja vanrednog stanja se bavi javnim sektorom, dok se privatnim poslodavcima samo preporučuje da primenjuju jednu ili više mera iz uredbe. I kada predsednik Vučić kaže da kapitalizam funkcioniše tako da on ne može privatnicima da naredi, već može samo da ih zamoli, to jednostavno nije tačno. Vidimo na primerima Italije, Španije, Hrvatske, u pripremi su izmene zakona o radu baš iz tih razloga“, naglasio je Reljanović.

POVEZANE VESTI

Kaže da država nije uradila ništa veliko osim uvođenja mere rada od kuće. „Ali, za one koji po prirodi posla to ne mogu, mi zapravo nemamo nikakav poseban režim da ih zaštitimo. Prepušteni su sami sebi i poslodavcu da primeni ili ne, neke od mera zaštite na radu“, dodaje sagovornik N1.

Na pitanje šta mogu poslodavci da urade u vanrednom stanju, a da zadrže radnike, Reljanović kaže da ima nekoliko mera, a jedna od njih je da ih pošalju na godišnji odmor. „I to je dobra mera u ovoj situaciji kada ne postoji potreba za radnicima, čime bi se oni praktično zbrinuli na nekoliko nedelja. Ili mere uparivanja radnika, pa da umesto da otpustite jednog, vi podelite radno vreme na dva radnika. Sve su to izvodljive mere, ali ni na jednu od njih se ni zakon, ni uredba Vlade ne poziva. Imamo samo mogućnost za primenu tih mera“, kazao je Reljanović.

Prema njegovim rečima, ako je prestala potreba za radom određenih broja radnika, „ne može da se postavi razlika je l’ to javno preduzeće ili privatni poslovi“.

O tome šta preostaje radnicima, Reljanović kaže da im „preostaje malo“.

„Trenutno su radnici u različitim statusima u veoma nezavisnom položaju, ali je najteže onima koji moraju da idu u prostorije gde se nalaze u proizvodnim halama s velikim brojem kolega i koleginica. Oni se mogu obratiti inspekciji rada i sanitarnoj inspekciji, a to mogu, važno je, uraditi i anonimno. Inspekcije su u obavezi da reaguju i na anonimne prijave, ali s obzirom da je ovakva situacija, verovatno i inspektora ima malo. Radnici se mogu obratiti i MUP-u“, rekao je.

Za one koji dobiju otkaz, nema puno toga što mogu da urade.

Mi smo poslednjih pet godina forsirali tu priču o fleksibilizaciji rada i lakoći otpuštanja, i to nam se sada vraća…Ako ste ranije dali poslodavcu takve mogućnosti, ne možete da očekujete da i sada neće uraditi ono što je za njih najjeftinije, napominje gost N1.

Radnik može da se, dodaje, raspita da li je poslodavac poštovao zakonsku proceduru ako dođe do otpuštanja, da vidi da li je na plaćenom ili neplaćenom odsustvu…

„Osim toga, ne preostaje mnogo. Osim prijave inspekciji i MUP-u, radnik može i da ne dođe na posao, ako misli da se ne poštuju njegova prava, ali tada će možda biti suspendovan ili dobiti otkaz, čime stvaramo sporne situacije koje će morati da se rešavaju na sudu kad ove okolnosti prođu“, kaže Reljanović.

Kaže i da se investitorima dosta gleda kroz prste u odnosu na poštovanje radnih prava, ali da se više ne radi samo o tome, nego i o zaštiti zdravlja stanovništva.

Na pitanje koliko je radnika od uvođenja vanrednog stanja dobilo otkaze, Reljanović kaže: „Osim radnika koji rade na privremenim ugovorima i koji prvi budu raskinuti, sada imamo i druge dve kategorije – radnike kojima ističe ugovor na određeno vreme i radnike koji postaju višak, a da poslodavci ne žele ili ne mogu da ulože dodatna sredstva da ih zadrže, pa ih otpuštaju. Ne znam koja je cifra, ali nekoliko stotina radnika dnevno dobije otaz…Ako ovakva situacija potraje par nedelja, a možda i meseci, imaćemo drastičnije primere, i ta brojka će se popeti na nekoliko desetina hiljada ljudi koji će ostati bez posla“.

Sve informacije pročitajte u našem blogu uživo i na stranici Koronavirus.