Preduzeća reorganizuju posao zbog virusa, pobune zbog maski, preporuke vlade

Ekonomija 18. mar 202019:03 > 19:04
N1

Kako javna i privatna preduzeća reorganizuju posao u vanrednom stanju, gde su se radnici bunili zbog nedostatka zaštitne opreme i koje su preporuke Vlade za sve poslodavce?

Vanredno stanje i ograničavanje kretanja zbog koronavirusa već se osećaju i u srpskoj privredi. Veliki sistemi uglavnom smanjuju broj radnika i proizvodnju. Sudovi i tužilaštva postupaće samo u slučajevima koji se tretiraju kao hitni, a izmenjeno je i radno vreme pošta u Srbiji.

Tokom dana Vlada je donela preporuku u kojoj poslodavce poziva da sistem rada reorganizuju, uzimajući u obzir da stariji od 60 godina pripadaju grupi sa povećanim rizikom, a da posebnu zaštitu treba da imaju roditelji dece do 12 godina, posebno ako su samohrani roditelji ili je drugi roditelj u obavezi da radi.

Kako bi sprečili širenje i umanjili rizik po zaposlene, odgovorni poslodavci već su preduzeli mere. Radnici fabrike Fijat krajsler automobili u Kragujevcu od početka nedelje su na plaćenom odsustvu koje će trajati do 27. marta.

Obustava rada za trećinu radnika stupila je na snagu i u fabrici municije „Prvi partizan“ u Užicu.

„Mi smo probrali one najhitnije poslove, nismo baš prepolovili, ali tu smo blizu ukupnu proizodnju, sveli smo – pošto imamo tri linije, jedna linija nam radi u tri smene, ali sa minimalnim brojem ljudi. A druge dve linije rade kapacitetski jednu smenu, ali će ljudi taj posao raditi u dve smene – zašto? Da bi ih bilo manje“, kaže Dobrosav Andrić, direktor fabrike „Prvi partizan“.

POVEZANE VESTI

 Ipak, nije u svim fabrikama u Srbiji tako. Ovako je tokom prepodneva bilo u fabrici „Jura“ – nastupio je tridesetominutni štrajk radnika u prvoj smeni, jer im nisu bile obezbeđene maske tokom procesa rada. Iako na pitanja N1 uprava „Jure“ nije odgovorila, pojedini radnici potvrdili su da su im maske nakon štrajka podeljene i da se proizvodnja nastavlja.

A Vlada Srbije apeluje na sve poslodavce da prilagode proces rada uslovima vanrednog stanja i da bi u reorganizaciji posla trebalo da vode računa o starijima od 60 godina, koji su posebno ugroženi, ali i o roditeljima dece mlađe od 12 godina. Samohrani roditelji treba da uživaju posebnu zaštitu, što važi i u slučaju da je jednom od roditelja ustanovljena radna obaveza.

A da bi se očuvala radna mesta, NALED je državi predložio čitav set mera. Među njima – predlog da se privremeno smanje porezi i doprinosi na zarade, privredi obezbedi pristup jefitnim ili beskamatnim kreditima za obezbeđivanje likvidnosti, da se uvede produženo porodiljsko odsustvo i vaučeri za angažovanje pomoći u kući oko čuvanja dece.

Ekonomisti nemaju dilemu – tek sledi bitka za privredni rast, jer će – kažu – pandemija na ekonomski sektor uticati isto kao i finansijska kriza 2008.godine.

„Svakako će ova kriza značajno smanjiti potrošnju.To smanjenje potrošnje će pozitivno uticati na naše eksterne deficite, smanjiće se i deficit tekućeg plaćanja i spoljnotrgovinski deficit. Ali, problem je što mi smanjenjem potrošnje, smanjujemo i predviđeni rast. Jer potrošnja i investicije su najvažnije kategorije rasta bruto domaćeg proizvoda u Srbiji“, rekao je Aleksandar Vlahović, iz Saveza ekonomista Srbije.

Vlahović dodaje da bi trebalo preispitati i potencijalno restrukturirati kapitalna ulaganja tako da se novac uloži u produktivnije investicije. A rast koji je predviđen za Srbiju od 4%, u aktuelnim uslovima će postati gotovo nemoguća misija.