Fiskalni savet: Ni plata od 900 evra ne bi zaustavila "odliv mozgova" iz Srbije

Ekonomija 02. mar 202016:16 > 16:24
Tanjug/Zoran Žestić

Drugog dana Kopaonik biznis foruma jedno od ključnih pitanja koje je u fokusu panelista jeste "odliv mozgova", što će prema oceni stručnjaka biti glavni izazov ne samo za Srbiju, nego i za sve zemlje Zapadnog Balkana u narednim godinama.

Prema analizi koju je uradio Fiskalni savet sve veća tražnja Zapadne Evrope za obučenom radnom snagom „usisava“ najvrednije ljudske resurse zemalja Centrale i Istočne Evrope, što stvara ekonomsku perspektivu tih zemalja neizvesnom.

Migracijama su najviše pogođene zemlje sa najlošije uređenom državom, gde, prema oceni Fiskalnog saveta, postoji izražena visoka korupcija, nizak nivo vladavine prava, loš kvalitet javnih usluga – zdravstva, prosvete. Ekonomiski stručnjaci okupljeni u Fiskalnom savetu upozoravaju da bi u narednih pet godina, emigracija mladog i kvalifikovanog stanovništva Srbije mogla dodatno da poraste i to za čak 20 ili 30 odsto, čak i ako bruto domaći proizvod bude oko četiri odsto.

Ni povećanje plata, makar da se radi i o, kako predsednik Fisklanog saveta Pavle Petrović kaže, ekstremno snažnom povećanju, ne bi imalo presudnu ulogu u smanjenju iseljavanja stanovništva. Kako je u analizi Fiskalnog saveta naglašeno, hipotetički, ni plata od 900 evra do 2025. godine ne bi prekinula aktuelni trend emigracija iz Srbije.

Analiza Fiskalnog saveta pokazuje da za sada nema adekvatnih mera koje bi to zaustavile, ali navode da bi unapređenje kvaliteta institucija i javnih usluga moglo pozitivno da se odrazi na problem „odliva mozgova“. Trenutno u Zapadnoj Evropi živi oko 11 miliona emigranata iz Centralne i Istočne Evrope, navode u Fiskalnom savetu i dodaju da se taj broj višestruko uvećao u poslednjih dvadeset godina.

To znači da čak oko 10 odsto od ukupnog broja stanovnika zemalja Centralne i Istočne Evrope trenutno živi u zemljama Zapadne Evrope.