Ćurčić: Mere štednje uvođene od 2012. ugrozile ekonomska i socijalna prava ljudi

Ekonomija 06. feb 202015:12 > 15:22
N1

Koordinator A11 inicijative za ekonomska i socijalna prava Danilo Ćurčić rekao je da su mere štednje koje je Vlada Srbije počela da uvodi od 2012. godine, a među kojima su smanjenje penzija, povećanje poreskih opterećenja za najsiromašnije, smanjenje socijalnih davanja najugroženijima i zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, ugrozile ta prava.

On je na predstavljanju izveštaja o stanju ekonomskih i socijalnih prava posle uvođenja mera štednje, rekao da je Srbija Međunarodnim paktom o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima preuzela obavezu da ih progresivnio unapređuje i da je obavezna da 2021. godine o njihovom stanju izvesti Komitet Ujedinjenih nacija.

„Uprkos tome što su vlasti iz iskustva drugih država znale kakve su moguće posledice uvodjenja mera štednje po ekonomska i socijalna prava gradjana uvode ih od 2012. godine“, rekao je Ćurčić.

Dodao je da pojedinci u Srbiji koji smatraju da su im ugrožena ekonomska i socijalna prava nakon iscrpljivanja pravnih lekova u domaćem pravosudnom sistemu nemaju mogućnost obraćanja drugim telima za zaštitu ljudskih prava.

Ćurčić je rekao da neophodnost unapređenja ekonomskih i socijalnih prava potvrđuje i činjenica da nema primera u kojima su sudovi neposredno primenili odredbe Pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, osim u jednom slučaju.

„U nacrtu izmena Zakona o socijalnoj zaštiti mere u suprotnosti sa Ustavom“

Predstavnica Inicijative A11 Milijana Trifković rekla je da dugo najavljivane izmene Zakona o socijalnoj zaštiti još nisu usvojene, ali su nacrtom izmena tog zakona predviđene mere koje su u suprotnosti sa Ustavom i međunarodnim obavezama u vezi sa zabranom prinudnog rada i diskriminacije.

Ona je ocenila da Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđa uslove za roditeljski dodatak koje brojna romska deca neće moći da ostvare.

„Inicijativa A11 je 2018. podnela Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti tih odredaba Zakona, ali postupak još nije pokrenut“, rekla je Trifković.

Vlada Srbije je 2014. godine usvojila Uredbu o merama socijalne uključenosti korisnika novčane socijalne pomoći kojom je, prema njenim rečima, propisano da korisnici tog prava mogu biti upućeni na obavljanje neplaćenog rada pod pretnjom smanjenja ili ukidanja pomoći.

Istraživanje koje je uradjeno 2018. godine pokazalo je, kako je rekla, da je najmanje 9.436 korisnika novčane pomoći bilo prinuđeno da obavlja neplaćene jednostavne poslove koji ni na koji način nisu unapredili njihove mogućnosti za zaposlenje.

Trifković je rekla da se socijalna pomoć može ukinuti radno sposobnim posle devet meseci, a dobijanje te pomoći otežava i obaveza podnošenja tužbe protiv srodnika koji su dužni da izdržavaju lice koje traži pomoć.

Novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju, kako je rekla, lečenje će najviše biti uskraćeno socijalno ugroženim, marginalizovanim kategorijama stanovništva, jer je propisano da se osiguranim licima zdravstvene usluge obezbeđuju u iznosu od najmanje 65 odsto u slučajevima kada je reč o lečenju bolesti za čiji se preventivni pregled pacijent nije odazvao, pa ostatak troškova mora da plati sam.

Prema njenim rečima, za samo 12 odsto obolelih od multpla skleroze obezbeđuje se terapija o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Marko Vasiljević iz A11 rekao je da vlast favorizuje određene kategorije stanovništva obezbeđujući im stan, pa je za radnike službi bezbednosti odvojeno 64 miliona evra iz budžeta u situaciji kada u Srbiji postoji 20 neformalnih kolektivnih centara i oko 600 neformalnih romskih naselja.