Ćulibrk: Više sam ja novca dao za "Miloša Velikog", nego predsednik ili ministri

Ekonomija 31. dec 201910:20 > 10:22
N1

Glavni urednik NIN-a Milan Ćulibrk izjavio je za N1 da bi bio mnogo srećniji kada bi vlast prestala da nas ubeđuje da je ovo zlatno doba. Ima poboljšanja ali je to daleko od zlatnog doba, kazao je on. Rekao je i da je dobro što se ulaže u infrastrukturu, ali da je pitanje da li je baš svuda potrebno graditi auto-puteve. Ćulibrk je istakao i da je prosečna plata na kraju ove godine realno oko 460 evra, kao i da prosečna zarada od 900 evra, koji je predsednik Aleksandar Vučić obećao za 2025, nije ostvariva čak ni uz najpotimističnije stope rasta.

Godinu na izmaku, bar kada je o ekonomiji u Srbiji reč, obležila su svečana otvaranja deonica Koridora 10 i auto-puta „Miloš Veliki“. Ćulibrk je u Novom danu TV N1 istakao da takvim predstavama često prisustvuju zaposleni u javnim preduzećima, pa se ironično zapitao da li je to početak reformi tih firmi.

POVEZANE VESTI

Tvrdnje predsednika Vučića da to građane Srbije ne košta ništa, glavni urednik NIN-a odbacuje uz konstataciju da, ako ništa drugo, ti ljudi tog dana nisu ipšli na posao.

„Nema šanse da to ništa ne košta. Ne košta vlast. Nažalost, košta građane“, konstatovao je.

Istakao je i da je on lično dao više novca za izgradnju auto-puta „Miloš Veliki“ i „Moravskog koridora“, nego predsednik ili bilo koji ministar, jer je njegova plata, bar formalno, veća, pa su samim tim veći i porezi i doprionosi koje uplaćuje u budžet.

„Radi se od poreza. Neoporezivi prihodi idu u privatne džepove“, kazao je Ćulibrk. To je, kako je rekao, i jedna od glavnih zameriki nekadašnjoj vladi Mirka Cvetkovića – što u vreme ekonomske krite nije više novca izdvajala za auto-puteve, jer bi se time ublažila recesija koja je zahvatila čitav svet.

„Većina novca odlazila je za plate i penzije i tako smo pojeli infrastrukturu“, podsetio je.

Ipak, prema njegovom mišljenju, upitno je da li je na svakom mestu potrebno graditi auto-put sa po tri trake u smeru. Rekao je da je nedavno prolazio auto-putem ka Čačku i da prođe po dva-tri minuta pre nego što sretnete vozilo u suprotnom smeru.

Ni doktori nauka u Vladi ne bi mogli da nađu formulu da plata 2025. bude 900 evra

Godinu je obeležila i svojevrsna polemika Milana Ćulibrka i predsednika Vučića da li će prosečna plata na kraju ove godine dostići 500 evra.

#related-news_0

Iako Vučić tvrdi da je Vlada uspela u toj nameri, Ćulibrk je kazao da još nema zvaničnih podataka o tome da je prosečna zarada prešla 500 evra.

„Poslednji podatak u petak je bio da je prosečna plata za oktobar bila 468 evra“, podsetio je Ćulibrk.

Uveren je, međutim, da su povišice u javnom sektoru namerno isplaćene pre isteka kalendarske godine samo da bi prosečna plata dostigla 500 evra.

I dok se čekaju zvanični podaci da li se obećanje predsednika Vučića ispunilo, stižu nove projekcije – šef države tvrdi da će prosečna zarada, ukoliko se uspešno realizuje investicioni plan „Srbija 2025“, za pet godina biti 900 evra.

Ćulibrk je na to šaljivo rekao da je Vlada napravila grešku što se ograničila na 2025. i da bi još bolje zvučalo da su rekli da će prosečna zarada 2035. biti 1.400 evra.

„Nama je uvek budućnost lepa, ali sadašnjost nije“, konstatovao je urednik NIN-a uz ocenu da ta prognoza nije ostvariva čak ni uz najoptimističnije stope rasta od šest ili sedam odsto koje je Svetska banka navela u preporukama za reforme privrednog ambijenta u Srbiji.

„Ne postoji matematika, bar razumljiva, da vi uz rast koji su oni projektovali – da ono što se stvori bude veće za 27 odsto, da plate porastu za 93 odsto, a penzije za 100 odsto (…) Ni doktori nauka u Vladi Srbije ne bi mogli da nađu tu formulu“, rekao je Ćulibrk.

Ono što bi, prema njegovim rečima, donekle moglo da utiče na to da plate rastu više od privrednog rasta, jeste odlazak mladih kvalifikovanih ljudi iz Srbije, jer bi poslodavci, zbog nedostatka stručnih kadrova, mogli da budu primorani da znatnije povećaju zarade.

Kako može Nacionalni stadion da popravi stanje u društvu

Kada je reč o samom investicionom planu koji su nedavno predstavili predsednik Vučić i premijerka Ana Brnabić, Ćulibrk je upitao da li će zaista nama „Nacionalni stadion u koji ćemo da srkamo 250 miliona evra da popravi stanje u društvu“.

Privredni rast se u 21. veku, podsetio je Ćulibrk bazira na nauci, tehnologiji i znanju, a Srbija namerava da investira u novi stadion, pored dva postojeća u Beogradu koja, kako je rekao, zvrje prazna.

Iako je Srbija u prvoj polovini ove godine imala najsporiji rast u regionu, izgleda da će on ipak na kraju 2019. dostići oko četiri odsto. Struktura tog rasta je, međutim, loša, jer se uglavnom bazira na građevini, ističe Ćulibrk.

„Mi smo u ovoj godini završili Turski tok koji je po procenama koštao milijardu dolara, a da li ćemo mi imati efekte Turskog toga? Nemamo pojma! Građevina ne može da se izveze (…) Nama industrijska proizvodnja tavori – ono što možemo da prodamo napolju je ove godine realno na nuli. Suština treba da bude rast baziran na izvozu, a to nije tako nažalost“, upozorio je.

Rast se, naprotiv, bazira na rastu domaće potrošnje što je dovelo do toga da poslednjih godina imamo i rast spoljnotrgovinskog deficita, jer uvoz raste brže od izvoza.

Taj minus se trenutno nadomešćuje prilivom stranih investicija i doznakama iz inostranstva, ali je Ćulibrk istakao da ni to nije „perpetuum mobile“ i da će u jednom momentu stati.

„Bio bih mnogo srećniji kada bi vlast prestala da nas ubeđuje da je ovo zlatno doba. Ima poboljšanja, ali je to daleko od zlatnog doba“, zaključio je Ćulibrk.