DRI: Vodovodi gube 35 odsto vode godišnje

Ekonomija 23. dec 201913:24 > 14:02
Shutterstock

U Srbiji se godišnje, prema podacima iz 2018. godine, u distribuciji izgubi 35 odsto proizvedene vode, navodi se u izveštaju Državne revizorske institucije (DRI).

Prema rečima predsednika DRI Duška Pejovića, procena je da se prosečno godišnje po tom osnovu gubi više od 10 milijardi dinara prihoda preduzeća za vodosnabdevanje.

Gubici u mreži mogu se smanjiti investicijama u revitalizaciju i izgradnju vodovodne mreže, za šta su po državim procenama, potrebna ulaganja od preko 800 miliona evra.

Gubici vode u razvijenim zemljama Evropske unije kreću se na nivou do 10 odsto (Nemačka 7 odsto, Holandija 5 odsto, Danska 8 odsto), dok se u zemljama u okruženju kreće do 30 odsto (Mađarska 20 odsto, Slovenija 27 odsto, Slovačka 26 odsto, Češka 17 odsto), izjavila je rukovodilac revizije svrsishodnosti upravljanja vodovodnom infrastrukturom Nada Tomić.

Ona je istakla da je starost vodovodne infrastrukture u gradovima Srbije od 33 godine u Beogradu do 40 godina u drugim gradovima. Gubitak vode u Beogradu je oko 33 odsto, dok je u pojedinim gradovima u Srbiji veći i od 50 procenata.

Kako je istaknuto, kada bi se gubitak vode u Beogradu smanjio za 10 odsto, uštedelo bi se vode za snabdevanje grada veličine Subotice, dok bi se takvom uštedom na nivou Srbije obezbedila voda za grad veličine Novog Sada.

Gornja granica prema međunarodnim standardima je 25 odsto izgubljene vode.

Državna revizorska institucija, nakon ove revizije, dala je preporuke preduzećima za vodosnabdevanje, njihovim osnivačima, pre svega lokalnim samoupravama i nadležnim ministarstvima, kako bi se obezbedio sistemski pristup u rešavanju problema gubitaka vode u vodovodnim sistemima.

Rok za realizaciju tih preporuka je tri godine.

Neracionalno korišćenje rudnog bogatstva

Državna revizorska institucija predstavila je danas tri nova izveštaja: „Efikasnost nadzora nad eksploatacijom rudnog bogatstva“,“Svrsishodnost upravljanja vodovodnom infrastrukturom, kao i izveštaj o efikasnosti kontrole akvizicija od strane nadležnih državnih organa.

U jednom od izveštaja konstatovano je da bi kontrola akvizicija bila efikasnija formiranjem registra državnih preduzeća, te da, za razliku od EPS-a i Srbijagasa, Ministarstvo privrede nije sprovelo kontrolu akvizicija koje je sproveo Telekom.

Izveštaji pokazuju i da je korišćenje neobnovljivog rudnog bogatstva neracionalno, kao i da nema adekvatne kontrole onih koji sprovode eksploataciju.