Leks specijalis za Šumarca nije dobar, Vujanić kaže – vlast smo sami birali

Ekonomija 08. dec 201912:12 > 12:14
N1

Leks specijalis, čijim bi se usvajanjem i primenom ubrzala izgradnja važnih infrastrukturnih projekata kao što su metro i auto-putevi, kao i rekonstrukcija pruga, nije dobar, smatra bivši ministar građevinarstva Dragoslav Šumarac i navodi primer tako usvojenog zakona o Beogradu na vodi, koji se pokazao kao "otimačina". Milan Vujanić, profesor Saobraćajnog fakulteta, kaže međutim da parlament jeste institucija koja treba da donosi takav zakon.

Vlada Srbije usvojila je predlog specijalnog zakona koji bi trebalo da ubrza izgradnju infrastrukturnih projekata, poput autoputeva i metroa i koji bi trebalo da skrati vreme za rešavanje imovinsko-pravnih odnosa. Dok se u obrazloženju navodi da će zakon takođe ubrzati javne nabavke u slučaju hitnosti i ugroženosti realizacije projekta, stručnjaci upozoravaju – predloženi zakon otvara prostor za zloupotrebe.

„Imajući u vodu da je parlament najpametniji organ svake države, on treba i da donese taj zakon, i posebno, on daje tumačenje ako nešto nije jasno…On to može preneti na neki organ, ministarstvo, ali u principu, sve se vrti u parlamentu kada su tako važne stvari u pitanju. Da li su dati dobri argumenti parlamentu, to je jedino pitanje. Jer, ako date dobre argumente, nemoguće je doneti pogrešnu odluku“, smatra profesor Vujanić.

Šumarac, međutim, tvrdi da situacija nije tako idealna.

„Trebalo bi da bude tako kao što kaže profedor Vujanić, ali ja ne verujem u ovaj parlament. A znamo i da opozicija sada nije u parlamentu.Vidim da su Behtelu i Enki tražili da tačno napišu koji će inženjeri biti odgovorni. To znači da su potpuno zanemarili našu struku, stručnjake, i da će to raditi sve stranci, a ovi đaci koje smo mi školovali, moraće da nađu svoj hleb u Sibiru i Nemačkoj“, rekao je Šumarac.

POVEZANE VESTI

Vladajuća koalicija u parlamentu, kaže, sada može da donese kakav god hoće zakon.

„Opozicija sada bojkotuje parlament, mogu da donesu šta hoće. Nama su doneli da od stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji prestaju sve funkcije izabranih organa u Komori. Tamo sad inženjere vode pravnici. Jutros smo videli jednu od tih na državnoj televiziji, Aleksandru Damjanović, državnu sekretarku, i ona priča o izgradnji koridora, pored stručnjaka, građevinaca, koji bi trebalo svoje probleme da izlažu“, naveo je Šumarac.

Na pitanje da li je „suspendovano“ mišljenje struke, Vujanić je upitao: „Kako to možemo znati?“

„Imate struku koja je postigla poštovanje u državi i drugim državam, a to je pravna struka. Oni imaju svoju komoru, oni odlučuju da li će neko biti advokat, a ne država. I kada oni štrajkuju, stane ceo sistem. Dakle, oni su postigli ono što, na žalost, mi nismo uspeli. Saobraćajna struka može koliko hoće da iznosi svoje argumente. Ona mora pisanim putem iili preko javnosti da ubedi članove parlamenta ako nije nešto u skladu sa strukom. Nema drugog načina“, kazao je Vujanić.

To što nemamo opoziciju u parlamentu, smatra Vujanić, to nije krivica vlasti.

„Mi smo je birali ovaj sistem, mi smo glasali“, kazao je.

Šumarac se, međutim, s tim nije složio.

„Ne verujem da smo ih mi izabrali, znamo za sve marifetluke, znamo kako se preti zaposlenima, imate između 200.000 i 300.000 zaposlenih na određeno vreme, znamo šta se radi“, ocenio je Šumarac.

Komentarišući donošenje leks specijalisa, bivši ministar je naveo primer Beograda na vodi.

„Prvi takav zakon koji se pokazao je o Beogradu na vodi, to je otimačina. Najbolje zemljište u Beogradu je dato budzašto stranom investitoru, ne znamo još konkretno ni ko je taj investitor, još smo u obavezi da obezbedimo svu infrastrukturu – vodu, struju, kanalizaciju itd, tako da je to projekat koji nije mnogo doneo Beogradu i Srbiji, i to ćemo svi da plaćamo, na žalost, kroz poreze, a profit odnose strani investitori“, rekao je Šumarac.

Prema njegovim rečima, sadašnja vlast gleda samo „kako da što više privuče stranih investitora“.

„Znam da je Mlađan Dinkić i u prethodnoj vlasti forsirao međudržavne sporazume, to je pogubno. Sada je slučaj i za put Pojate-Preljina, što se dogovaralo 2018. godine. Nemam ništa protiv, Behtel je stvarno vrhunska firma, međutim, kada je Betel bio prvi na listi za projektovanje i izvođenje u svetu, Energoprojekt je možda tamo 70-tih i 80-tih bio 10. u izvođenju, a 15. ili 20. u projektovanju. A sada – sada ga nema nigde. E to je ono što smo uradili dovođenjem stranih investitora“, naglasio je Šumarac.

Kako je rekao, zaposleni u Srbiji pretvoreni su u „robove“.

„Strancima se sve poklanja, čak se i daju subvencije za zaposlene, džabe zemljište, dovode se sumnjive tehnologije, kao sto su fabrike za proizvodnju guma. Ja ne znam kako EU dozvoljava da se takvi zakoni donose. U Evropi je tamo gde se iz budžeta finansira, neprikosnoveno. Ovde Zakon o javnim nabavkama je potpuno zaobiđen, čak i Zakon o eksproprijaciji, a evo jutros ta pravnica kaže da će se to ubrzati – da ako sam ja vlasnik parcele, njive, i ako nisam zadovoljan, nema veze, tu će se dozvola izdavati, a oni će kao vlada, to piše u ugovoru za Pojate-Preljina, dati pismenu izjavu da će se to rešiti na fer način. Šta ako padne vlada, to će se ostaviti nekoj drugoj da rešava te sporove“, kazao je Šumarac.

Profesor Vujanić smatra da sprovođenje i efekte zakona treba pratiti, ali da nedostaju konsekvence.

„Sadašnji Zakon o bezbednosti saobraćaja je većim delom struka donela i javnost se bunila kada su hteli neke od segmenata da promene. Ako imamo 2001. godine 1.274 poginulih, 2014. imate 536, ali zato od 2015. do danas imate svake godine oko 600 poginulih, znači neko je promenio trend od minimalnog na gore, nešto je pokvareno“, kazao je.

Dodaje i da ono što nedostaje svakom sistemu je da kad neko predloži zakon i on ne pokaže dobar efekat, da on snosi konsekvence. „Na primer, da se vidi da li da mu se dozvoli da ponovo predlaže zakon“, kaže.

Oba gosta smatraju da je dobro graditi puteve.

„Makroekonomija uči da – ako biste prodali celu državu, 30 posto biste dobili za puteve. Pre izgradnje Koridora imali smo 740km autoputeva, a Hrvatska 1.240km, pri čemu imamo veću teritoriju i broj stanovnika od njih. A kada sam gledao bilo koju zemlju, broj puteva po kvadratnim kilometrima je drastično veći. U suštini, mi sada imamo 900 km, nešto smo digli taj standard“, kazao je Vujanić.

Šumarac kaže da je trebalo domaće firme uključiti u poslove.

„Iako se nisam slagao s Mrkonjićem i Velimirom Ilićem, oni su insistirali da domaće firme budu izvođači radova…Ova vlast sada ima samo jednog ponuđača na tenderu. Tako su doneli leks specijalis koji se odnosi na eksproprijaciju, da se dobije građevinska dozvola, a upotrebna ko zna kada će biti“, izjavio je Šumarac i dodao: „Ministri i ministarstva nisu radila ništa da za svog mandata ojačaju naše firme“.

Kaže i da je za autoput kroz Grdelicu konkurisoa i domaći konzorcijum.

„Ali je on bio nešto skuplji od španskog, a videli smo da se rušilo oo brdo i da je bilo potrebno jos dodatno da se uloži novca“, rekao je Šumarac.