Štednja u Srbiji raste, a banke nude i fleksibilne štedne modele

N1

Obeležava se Svetski dan štednje. Prema podacima Narodne banke, dinarska štednja je u porastu, ali to ne prati i zastupljenost dinarskih dugoročnih kredita. Prosečni štediša u Srbiji mesečno sa strane ostavi tačno 4.771 dinar. Ipak, štednja raste, a banke nude fleksibilne štedne modele, jer kako kažu, to najviše odgovara potrebama klijenata.

O novim štednim paketima, štednim navikama građana, kao i o tome kako štedeti sa prosečnom platom, za Infobiz je govorila Ana Milić iz ProCredit banke.

„Na prvom mestu mogla bih da kažem da je štednja ustaljena navika kod stanovništva u Srbiji, u prilog tome govori statistika da je svake godine nivo štednje građana sve veći i veći, što je za nas koji dolazimo iz bankarskog sektora pozitivna reakcija i to je nešto što mi želimo ne samo danas, već i dalje, dugoročno da promovišemo“.

Emisiju InfoBiz gledajte od 18.40h ponedeljkom i četvrtkom na TV N1

Kaže da kamatna stopa više nije prvi razlog za nečiju odluku da štedi u banci. „Na prvom mestu je sigurnost, što zapravo i uvek treba da bude. Kad neko odluči da neku svoju ušteđevinu položi u banku, mislim da je jako važno da zna da je taj novac siguran. I ono što je važno – da pogleda kod izbora banke šta se zapravo dalje dešava sa tim novcem. Kad vidite da jednostavno štednja građana odlazi u nove investicije, u investicije i u kredite ne samo stanovništvu, nego i privredi, onda definitivno znate da ste uradili pravu stvar. Ali ne samo to, kamatna stopa je nešto što naši klijenti uvek pitaju. Prokredit banka definitivno može da se pohvali da i tu nudi atraktivne kamatne stope koje mogu ići čak i do 1,2 posto kad su u pitanju ulozi u evrima“, navela je Milićeva.

Ona je dodala da stanovništvo danas traži neku vrstu efikasnosti i fleksibilnosti štednje. „Ako vi ostavite novac neki duži period onda se odlučujete za neku sumu koja vam neće biti za taj period potrebna. Ono što se dešava je da ljudi mogu da štede manje iznose, češće, ali zato ne mogu da predvide da im taj novac neće uopšte trebati. Iz tog razloga mi smo kreirali novi vid štednje, u pitanju je Flek štednja, koja u sebi integriše dve jako bitne komponentne – s jedne strane, može se uplaćivati novac kad god postoji neki iznos koji se može ostaviti sa strane, a opet donosi kamatnu stopu koja je jednaka oročenim ulozima. S druge strane, ako iskrsne neko slavlje, veselje, u tom slučaju bilo koji naš klijent može jednostavno da dođe do dela iznosa sredstava sa te štednje“.

Milićeva dodaje i da je jedino što klijentu treba, nakon otvaranja računa – uglavnom mobilni telefon i računar. „Sve možete uraditi sami, da prebacujete novac na taj račun ili u slučaju da vam je potrebna gotovina, možete u svakom momentu da podignete na bankomatima ProCredit banke“.

Na pitanje koliko ljudi štedi u Srbiji, s obzirom na visinu plata, Milićeva kaže da dobar deo stanovništva može da štedi ako na vreme uspostavi svoje štedne navike. „Ne mora neko odmah da ima više stotina hiljada evra da bi ih stavio na štednju, to može da bude i neki manji iznos. Na taj način vi zapravo možete i da planirate i neku svoju buduću investiciju, da ostavljate novac sa strane i nakon nekog perioda, nakon recimo godinu dana, i sami da investirate“.

Identifikovali smo u razgovoru sa klijentima da uvek neki novac ostaje kod kuće,  pa evo upućujem poziv da možda taj novac koji ostaje kod kuće treba da bude na računu, upravo zbog te vrste sigurnosti, kaže gošća N1. „Jer zna se da banke i postoje, između ostalog, jer nude da sva vaša ušteđevina bude na sigurnom mestu“.

Navodi da ProCredit banka nudi i dinarsku i štednju u evrima. Gošća N1 je navela da su identifikovali da je u njihovoj banci do sada malo veći iznos štednje u evrima, ali da su obe opcije na raspolaganju klijentima.