Gosti N1: Potrošači nedovoljno informisani, pristup pravdi im je izuzetno težak

Ekonomija 29. sep 201910:52 > 10:57
N1

Programski menadžer Centra za evropske politike Dušan Protić izjavio je da je potrošaču pristup pravdi izuzetno težak, dok predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije Petar Bogosavljević kaže da potrošači nisu dovoljno obrazovani potrošački, niti informisani o svojim pravima i o načinima ostvarivanja tih prava, kao i o institucijama koje su dužne da pruže besplatnu pomoć potrošačima.

Kako kaže Bogosavljević, problem je u suštini što se najveći deo ključnih odredaba koje se odnose na prava i interese potrošača ne primenjuju ili nisu, kako kaže, formirane strukture koje bi trebalo da obezbede da se ti delovi zakona primene.

„Pojednostavljeno se pristupa zaštiti potrošača i posmatra kroz deo Zakona o zaštiti potrošača, ne poštuje se jedna odredba da se u slučaju da u drugom zakonu postoji povoljnije rešenje po potrošače primenjuje ta odredba“, kaže Bogosavljević.

Protić kaže da je na skriningu za Poglavlje 28 ocenjeno da „imamo solidno zakonodavstvo“.

N1

„Naše materijalno pravo zaštite potrošača je usklađeno sa EU, međutim, gotovo da nema situacije u praksi gde nema neka „kvaka 22″ koja pravi problem. U krajnjoj liniji se svodi na pitanje zaštite prava pred sudom“, kaže Protić.

Protić kaže da je potrošaču pristup pravdi izuzetno težak.

„Reč je o sporovima male vrednosti, troškovi su veći. To obeshrabruje i potrošača koji je uveren u svoj zahtev“, kaže on.

Kako kaže, u praksi se dešava da se potpuno prenebregne Zakon o zaštiti potrošača.

„Zaštita prava je pred sudom i ako ne postoji garancija, stranke su obeshrabrene, a trgovci koji su u situaciji da postoji neka povreda, ohrabreni u svom ponašanju i držanju“, kaže Protić.

Bogosavljević kaže da potrošači nisu dovoljno obrazovani potrošački, niti informisani o svojim pravima i o načinima ostvarivanja tih prava, kao i o institucijama koje su dužne da pruže besplatnu pomoć potrošačima.

N1

„Atmosfera u kojoj se nastoji da se minimiziraju mogućnosti za ostvarivanje zaštite prava potrošača“, kaže Bogosavljević.

Kako kaže, potrošačima se daju pogrešne informacije i obeshrabruju se informacijama da se radi o moćnom trgovcu…

„Dešava se veoma često da su potrošači obmanuti, da su digli ruke od zahteva za ostvarivanje svojih prava“, kaže Bogosavljević.

Protić kaže da sudsko rešavanje tih problema nije idealno, „jer je reč o malim stvarima, a pokretanje sudskog mehanizma je skupo“.

„Zato su bitni vansudski mehanizmi rešavanja tih sporova. Mehanizam zaštite u praksi jeste da po pravilu, kad imate potrošački problem, najbolje je da se obratite nekom od potrošačkih udruženja, to funkcioniše, tamo ćete dobiti adekvatan odgovor i informaciju“, kaže on.

Dodaje da se onda oni obraćaju trgovcu, pokušava da mu se ukaže gde je propust, gde je opravdani zahtev potrošača. Kaže da taj mehanizam mnogo zavisi od dobre volje trgovca da izađe u susret.

„Ako se tu ne reši, javlja se problem kako da izbegnemo spor, a da rešimo pitanje koje je opravdano“, kaže Protić.

Govoreći o kolektivnoj zaštiti potrošača, Bogosavljević kaže da je formalno uređena u poslednjem zakonu.

„Ne primenjuje se, uz određene mehanizme koji otežavaju identifikaciju problema kolektivne zaštite na štetu potrošača, time što su propisani neki uslovi koji su vrlo teško ostvarivi, kada je u pitanju potrošač pojedinac i mehanizam putanje kojim se ona ostvaruje“, kaže Bogosavljević.