Rodić: Divljoj gradnji kao da je data injekcija otkad je postala krivično delo

Ekonomija 29. avg 201910:30 > 10:35
N1

Od kada je pre četiri godine donet Zakon o ozakonjenu kojim je divlja gradnja postala krivično delo, kao da je data injekcija da se to radi, ocenili su gosti Novog dana televizije N1.

Zakon o ozakonjenu iz 2015. trebalo je da uredi pitanje kako rešiti problem oko dva miliona bespravno podignutih objekata. Četiri godine godine kasnije, država i dalje ne uspeva dase izbori sa divljom gradnjom.

Zakoni mora da se primenjuju, a ne samo da se donose, konstatovao je u Novom danu TV N1 Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije.

Kako je rekao, ima slučajeva da su inspekcijski organi uradili svoj deo posla, ali se sve na tome zavšrava, jer čim dođe do sudskih organa, tu sve staje.

Investitori koji grade nelegalno ne snose nikakve sankcije, istakao je Rodić.

„Od 2015. je divlja gradnja krivično delo – da ideš u zatvor. Ja ne znam da je neko otišao u zatvor, i onda oni divljaju“, kazao je.

Tvrdi i da nema objekta u Beogradu koji je dobio lokacijsku dozvolu, a da je ostao u gabaritima propisanim tim dokumentom.

„Ne daj Bože da zemljotres od sedam Rihtera pogodi Beograd ili veći požar“, kazao je Rodić ističući da bi posledice bile katastrofalne.

N1

Arhitekta i samostalna poslanica Sonja Pavlović ukazala je da je u trenutku donošenja Zakona o ozakonjenju, procena bila da u Srbiji ima oko 2,5 miliona bespravnih objekata, a da je direktor Republičkog geodetskog zavoda nedavno rekao da je ta procena danas oko pet miliona.

„Po nekim mojim informacijama, na tih početnih dva miliona, oko 1,5 miliona divljih objekata je izgrađeno“, kazala je Pavlović ističući da smo do tog broja stigli lako, budući da je „divlji put“ izgradnje objekata, kako je rekla, prihvatljiviji, lakši i jeftiniji.

„Imamo različite vrste divljih objekata – one potpuno divlje, i oni se najčešće ruše, i druga vrsta gde postoje neke početne dozvole (…) ali probije se spratnost, izađe se iz građevinskih linija… To mogu da nazovem ne divljom gradnjom investitora, nego divljom gradnjom u kojem učestvuje i država“, dodala je Pavlović.

Dodala je i da se građevinske dozvole u Srbiji izdaju za 28 dana samo u teoriji, dok se u praksi čeka i do godinu dana, pa i više.

„Sekretarijat u Beogradu je najveća muka nas arhitekata. Tamo je jedan haos. Drzne se neko da gradi gondolu i dobije sve dozvole, a radite jedan korektan objekat po lokacijskim uslovima, i onda dođe do nekih zamerki toliko sitnih gde vas navode na pomisao da tu postoje zadnje misli – da nekome nešto dugujete da bi mogli investitori da izađu iz tog začaranog kruga. Ovde ljudi od reda najgore prolaza“, ocenila je Pavlović.

N1

Gost jutarnjeg programa TV N1 bio je i Saša Torlaković, predsednik Sindikata radnika u građevinstavu, koji je podsetio da je Zakon o ozakonjenju trebalo da povuče crvenu liniju, ali da je doneo probleme.

„Posle tog Zakona nije smeo da se pravi nijedan divlji kvadrat. Na tim gradilištima najviše nam ginu radnici“, istakao je.

Saglasio se sa ocenom da inspektori kojih je inače malo, i urade svoj deo posla, ali da je na sudu „strašan zastoj“.

„Dođe inspektor, stavi traku, napiše da je gradilište zatvoreno, sledeći dan dođe investitor cepa traku i gradi sledeći sprat. Opet dođe inspektor stavi traku, investitor cepa i tako u krug. Kako je moguće da ne reaguje policija? Kakva je kopča između inspekcije i policije da se taj privede, zatvori i osudi“, upitao je Torlaković.

Dodao je i da je položaj građevinskih radnika često loš i na uređenim gradilištima, ali da je na nelegalnim katastrofalan, jer se najčešće „na crno“ angažuju penzioneri i nekvalifikovani radnici.

Radnici ginu i ostaju samo broj, jer niko krivično ne odgovara, upozorio je Torlaković konstatujući da će nas „korupcija ubiti do kraja“.

„Suština svih problema je korupcija koja se rađa iz ovih zakona koji se od 2000. namerno pišu da budu podložni korupciji“, ocenio je.