Produžen rok za pribavljanje dokaza za isplatu stare devizne štednje

Ekonomija 22. jul 201909:29 > 10:27
FoNet/Nenad Đorđević

Građani koji ostvaruju prava na isplatu stare devizne štednje, a nisu uspeli da ispune zakonsku obavezu i pribave potrebnu dokumentaciju do 23. juna, imaju dodatnih šest meseci za pribavljanje dokaza.

To je predviđeno Zakonom o regulisanju javnog duga Srbije po osnovu neisplaćene devizne štednje građana položene kod banaka čije je sedište na teritoriji Srbije i njihovim filijalama na teritoriji bivše SFRJ koji je danas usvojila Skupština Srbije.

Štediše pribavljaju dokumenta iz bivših jugoslovenskih republika, kojima će utvrditi pravo na isplatu devizne štednje.

Ministar finansija Siniša Mali ranije je izneo podatke da je od ukupno 9.324 podnete prijave, ubedljivo najviše iz BIH – 5.627, iz Srbije – 2.003 i Hrvatske – 838 prijava.

Prema njegovim rečima, Srbija će prema preliminarnim proračunima, na ime stare devizne štednje morati da isplati oko 130 miliona evra štedišama iz bivših jugoslovenskih republika.

Usvojena je i Konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći koja bi trebalo da smanjiti rizik od izbegavanja plaćanja poreza. Konvencija ima 128 potpisnica i stupiće na snagu 1. decembra 2019.

Usvojen set zakona iz oblasti elektronske trgovine

Skupština Srbije usvojila je set zakona kojim se reguliše oblast elektronske trgovine, uvode pojmovi elektronska trgovina i internet prodaja, definišu i uređuju akcijske prodaje i sniženja i omogućava slanje komercijalnih poruka putem SMS ili mejla samo uz prethodni pristanak potrošača.

Skupština je usvojila Zakon o trgovini kojim se po prvi put uvode pojmovi elektronske prodavnice u kojoj trgovac prodaje svoju robu direktno potrošaču i „onlajn“ platforme koja povezuje prodavca i kupce.

Zakon po prvi put prepoznaje poslovni model prodaje „drop šiping“ koji se već primenjuje u praksi, a odvija se tako što roba fizički ne stiže do trgovca već direktno od proizvođača, odnosno uvoznika, putuje ka kupcu, čime se ubrzava postupak dostave i smanjuju troškovi trgovcu.

Uvodi se i institut prikrivene kupovine tzv. „misteri šoper“, kojim se daje ovlašćenje inspektoru da u slučaju osnovane sumnje da je trgovina neregistrovana, obavi prikrivenu kupovinu i tako obezbedi dokaz.

Usvajanjem navedenih zakona parlament je završio četrnaesto vanredno zasedanja, posle kojeg je zakazana nova sednica na čijem dnevnom redu je Zakon o izvršenju i predlog o izboru Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Definisani su osnovni oblici sniženja, akcijska prodaja, sezonsko sniženje i rasprodaja i za svaki od njih posebna pravila. Skupština je usvojila i izmene i dopune Zakona o elektronskoj trgovini koje predviđaju uklanjanje oglasa sa inteneta u kojima se nelegalno prodaje hrana, lekovi, suplementi, odeća i obuća.

Izmenama je predviđeno uklanjanje nedopuštenih i nezakonitih sadržaja sa interneta.

Prema navodima iz Vlade Srbije nadležnim organima se omogućava da donesu akte kojima se nalažu konkretnom pružaocu usluge informacionog društva, kao što su npr. vlasnici internet sajtova, da se ukloni nedopustivi sadržaj, govor mržnje itd, kao i da se to učini odmah a najkasnije u roku od dva dana.

Neuklanjanje nedopuštenog sadržaja prekršajno je sankcionisano od 100.000,00 dinara do 1.500.000,00 dinara za pravno lice, i od 10.000,00 do 300.000,00 dinara za preduzetnika.

Izmenama je utvrđeno da se slanje komercijalnih poruka kao što su SMS i mejl, kao kanala kojim trgovci promovišu svoju robu, omogućava samo uz prethodni pristanak potrošača.

Slanje komercijalnih poruka mimo saglasnosti osobe kojoj je upućena, izmenom zakona je takođe prekršajno sankcionisana fiksnom kaznom od 100.000,00 dinara za pravno lice, odnosno 20.000,00 dinara za preduzetnika.

Izmenama zakona se propisuju i obaveze čuvanja podataka, IP adresa korisnika, usluge informacionog društva minimum 30 dana nakon prestanka pružanja te usluge.

Skupština Srbije je usvojila i Zakon o robnim berzama, a Komisije za hartije od vrednosti biće regulator, koji će kontrolisati rad kako berze, tako i transakcija, koji članovi berze zaključe u berzanskom poslu.

Zakonom je utvrđeno da svi učesnici u transakcijama na robno-berzanskom tržištu, odnosno kupac-prodavac i robna berza morati da polože garancije za šta do sada nije postojala mogućnost.

Produktna berza polaže garanciju kroz osnivački ulog od 50.000.000,00 dinara, a kupac i prodavac će polagati garancije čiju visinu određuje robna berza.

Te garancije će se polagati na namenski račun berze koji će biti izuzet od blokade i aktiviraće se samo u slučajevima kada jedna strana ne ispuni obaveze prema drugoj.