NIN: Oko 4,8 miliona građana neće dobiti ni dinar na ime dividendi Telekoma

Ekonomija 13. jun 201911:48 > 11:49
N1

Oko 4,8 miliona građana koji imaju besplatne akcije Telekom Srbije ove godine neće dobiti ni dinar na ime dividende, po osnovu dobiti iz 2018. godine, piše NIN. Ovaj nedeljnik navodi, pozivajući se na izvore bliske Vladi i upravi Telekoma, da isplate neće biti ni naredne, "a verovatno i 2021. godine". Telekom: Pred investicionim ciklusom smo.

NIN piše da će teško iko uspeti da ubedi 4,8 miliona malih akcionara da postoji neki drugi razlog za neisplaćivanje dividendi od onog da je „njihove“ pare neko već potrošio na kupovinu Kopernikus teholodžija, Avkoma, Radijus vektora i još nekoliko manjih kablovskih operatora.

Za njihovu je kupovinu do sada najprofitabilnija državna kompanija, krajem prošle i početkom ove godine, potrošila više od 300 miliona evra – Kopernikus je plaćen 195 miliona, Radijus vektor 108, a Avkom 12,5 miliona evra, podseća NIN.

Nedeljnik dodaje da će i država, kao većinski vlasnik, koja poseduje 58 odsto akcija, ove godine ostati uskraćena za četiri-pet milijardi dinara, jer je Telekom godinama unazad uplaćivao „lavovski“ deo profita u državnu kasu. Svesni da je zaduženost Telekoma zbog akvizicija u relativno kratkom roku udvostručena, u Vladi su odustali od zahteva da Telekom više od polovine ostvarenog profita uplati u budžet, navodi NIN.

Kako otkrivaju izvori NIN-a, strategija je da se narednih par godina ne isplaćuje dividenda, dok se nivo duga ne smanji na podnošljiviji nivo.

NIN navodi da je Nadzorni odbor kompanije predložio Skupštini akcionara, u kojoj država ima većinu, da na sednici 26. juna donese odluku da sav profit ostane na računima Telekoma, kao neraspoređena dobit, „zlu ne trebalo“, i to je ključni razlog što ove godine neće biti isplate dividendi. Nedeljnik navodi da je sa predstavnicima Vlade Srbije i Ministarstva finansija sve unapred dogovoreno i da su bilo kakva iznenađenja na Skupštini akcionara – isključena.

Konsolidovani neto dug Telekoma (sa zavisnim kompanijama u Crnoj Gori i BIH) je skoro udvostručen, i iznosi 770 miliona evra

Povodom ove „strategije neisplaćivanja dividendi“, kako piše NIN, u Telekomu su navodili i argumentaciju Fiskalnog saveta – da se prekine sa praksom uzimanja dela profita javnih i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, pogotovo dok se zvaničnici hvale suficitom u budžetu.

U godini u kojoj se Vlada Srbije hvali najvećom realnom stopom rasta BDP u poslednjih deset godina – od 4,3 odsto, NIN piše da su prihodi Telekoma povećani za manje od jednog procenta, sa 88,2 na 88,7 milijardi dinara. NIN navodi i da je povećanje poslovnih rashoda osetno – sa 75,9 otišli su na 79,8 milijardi, dok su prihodi rasli upola sporije od potrošačkih cena. Zato je neto dobit smanjena za nešto više od 30 odsto (sa 14,5 na 10,2 milijarde dinara), navodi se u tekstu.

Istovremeno, konsolidovani neto dug Telekoma (sa zavisnim kompanijama u Crnoj Gori i BIH) je skoro udvostručen, piše NIN. U tekstu se dodaje da je pre samo godinu, dve bio ispod 400 miliona evra, dok je sada oko 770 miliona evra.

Pogoršan je, dodaje se u tekstu, i „racio zaduženosti“ koji pokazuje da je neto dug na kraju 2018. bio 2,55 puta veći od dobiti pre oporezivanja, amortizacije i kamata (EBITDA). Neto dug je, podseća NIN, 2016. godine bio veći 1,08 puta, a 2017. godine 1,15 od EBITDA.

Kako se konstatuje u tekstu nedeljnika, takav dramatičan rast duga ne može biti ništa drugo nego posledica odluke Telekoma da se kod poslovnih banaka zaduži za više od 500 miliona evra zbog kupovine kablovskih operatora.

Telekom: Pred investicionim smo ciklusom u naredne dve godine

Kompanija Telekom Srbija je navela da se nalazi pred velikim investicionim ciklusom u sledeće dve godine, i da je „u takvim investicionim godinama logičan način poslovanja svuda u svetu da se dividende ne isplaćuju“, već da se dobit investira u razvoj i povećanje vrednosti firme, čime je dala svojevrsnu potvrdu pisanju NIN-a o dividendama.

U odgovoru NIN-u, Telekom tvrdi da kupovina kablovskih operatora nije negativno uticala na ostvareni rezultat i da su, iako je neto dug porastao na 30,4 odsto, i dalje među najmanje zaduženim telekomunikacionim kompanijama na svetu.

Kažu da je na rast prihoda od jedan odsto uticao rast u sektorima multimedije, interneta i postpejda, dok je klasična telefonija doživela pad. Kao razloge za manju dobit u odnosu na prehodne godine navode troškove zbog dobrovoljnog odlaska zaposlenih, na šta je, kako su naveli, potrošeno 2,8 milijardi dinara. Kao razlog dodaju i negativne kursne razlike od 1,7 milijardi dinara.

Navode da su kupljeni kablovski operatori „posebna pravna lica i pošto su akvizicije urađene krajem prošle i početkom ove godine, efekat na poslovanje Telekoma videće se tek u konsolidovanom izveštaju za 2019. godinu“, dodajući da je već u prvom kvartalu došlo do rasta prihoda i operativne dobiti tih kablovskih operatora za, kako tvrde, više od 50 odsto. Kako piše NIN, integracija ovih operatora se očekuje tek u zadnjem kvartalu 2019, a do tada funkcionišu kao posebne firme. Izvori NIN-a tvrde da u Telekomu ove godine od njih očekuju dobit pre oporezivanja od oko 35 miliona evra, što je 10 odsto plaćene cene, dok analize pokazuju da rast profitabilnosti neće biti ni izbliza tako grandiozan kako očekuje kupac, odnosno kako su navodili u pokušaju da opravdaju zašto su Kopernikus tehnolodži platili gotovo 200 miliona evra.

NIN saznaje i da Kopernikus u prihodima sva četiri operatora učestvuje sa skoro 60 procenata, a ta kompanija je u poslednje dve godine, pre nego što ju je kupio Telekom, imala neto profit između skromnih jedan i po i tri miliona evra.

Gujaničić: Zašto se sprečava kontrola poslovanja?

N1

Nenad Gujaničić iz brokerske kuće Momentum sekjuritis kaže, u tekstu u NIN-u, da je sporan tretman manjinskih akcionara u ovoj kompaniji, ali da ništa regularnije nije ni zastupanje 58 odsto akcija u državnom vlasništvu. On podseća da gotovo pet miliona manjinskih akcionara poseduje 22 odsto vlasništva u kompaniji i više od 27 odsto akcija s pravom glasa, dok su 20 odsto sopstvenih akcija Telekoma bez prava glasa.

„Svim ovim akcionarima je godinama uskraćeno Ustavom zagarantovano pravo raspolaganja sopstvenom imovinom“, navodi Gujaničić.

On ističe da odluke o traženju strateškog partnera, raspodeli dobiti, deljenju sponzorstva, novim strategijama poput kupovine minornih kablovskih operatora, izlasku na berzu, „u potpunosti se donose u kuloarimapartijskih ćelija, mimo i najsitnijeg usmerenja struke i tržišta“.

NIN navodi da se Telekomu, gledajući globalne trendove, ne može spočitati pogrešna strategija, jer se operatori uveliko takmiče u ponudama celog paketa – od fiksne i mobilne mreže, preko interneta, kablovske i TV sadržaja. Ali, piše ovaj nedeljnik, ono što se itekako Telekomu može zameriti jeste previsoka cena koju je platio za pojedine kablovske sisteme, ali i netransparentnost prilikom donošenja strateških odluka o kojima akcionari kompanije, naročito oni mali, ili ne znaju ništa, ili znaju jako malo. A mogućnost da na odluke utiču, odnosno da pitaju menadžment kuda vodi preduzeće čiji su akcionari – gotovo da i ne postoji, zaključuje se u tekstu NIN-a.