Vučković: Privredni rast slab, pogoršana dinamika uvoza i izvoza

Ekonomija 17. maj 201914:04 > 17:29
N1

Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković izjavio je da Srbija ima niz dobrih makroekonomskih pokazatelja, ali da je privredni rast slab i da je u drugoj polovini 2018. pogoršana dinamika uvoza i izvoza.

Vučković je tokom razgovora Srpske asocijacije menadžera sa Fiskalnim savetom Srbije rekao da Srbija već nekoliko godina ima suficit u budžetu i da se to očekuje i ove godine, da javni dug pada na 50 odsto i najverovatnije i ispod tog nivoa, da je inflacija niska i stabilna i da je nezaposlenost u opadanju.

Vučković je ocenio da je u fiskalnom delu potrebno usvojiti dobru formulu za izračunavanje penzija i da se plate i penzije povećavaju umereno, u skladu sa rastom.

Vučković kaže da je privredni rast slab i da privreda u Srbiji raste do tri odsto, dok druge zemlje imaju rast od četiri do pet odsto.

On je rekao da je u drugoj polovini prošle godine došlo do pogoršanja dinamike uvoza i izvoza, odnosno da uvoz brže raste od izvoza.

Komentarišuću ocenu Svetske banke da bi Srbija na duži rok mogla da ima privredni rast od sedam odsto član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov rekao je da bi to bilo moguće ako bi se sedam miliona Srba zamenilo Nemcima i ako bi se uvela uprava kakva je u Nemačkoj.

On je rekao da ostatak evropskih zemalja ne može da prati Nemačku, te da ne zna kako bi to mogla Srbija i dodao da ne veruje da će Srbija imati takv rast, jer to nije uspela nijedna zemlja istočne Evrope.

Altiparmakov je ocenio da bi Srbija mogla da dostigne rast od četiri do pet odsto, a da je za to ključan kvalitet javne uprave i institucija, a što je u Srbiji decenijama u nazad problematično.

On je rekao da Srbija ima najveći broj direktnih stranih investicija u regionu, ali da je problem u tome što nema dovoljno domaćih investicija.

Govoreći o javnim investicijama, Vučković je rekao da su one podignute sa dva na četiri odsto, ali da treba videti šta se radi, jer se pod javnim investicijama mogu računati kupovina mobilnih telefona ili izgradnja nacionalnog stadiona ili izgradnja puta.

On je govorio i o zaposlenima i ocenio da u delu koji se plaća iz budžeta nema mnogo zaposlenih (od 470.000 do 500.000), ali da u državnim preduzećima ima previše zaposlenih i da tu situaciju treba posmatrati od preduzeća do preduzeća.

Vučković je dodao da u regionu na 100 građana dolazi sedmoro zaposlenih na teret budžeta (obrazovanje, zdravstvo, vojska, policija), a da u Srbiji na 100 građana ima oko 6,3 zaposlena.

Altiparmakov je kazao da je potrebno da se sa budžetskim novcem postupa transparetno, a da Skupština Srbije već godinama ne usvaja završni račun, koji Vlada već pet godina nije podnela.

On je dodao i da je Vlada Srbije do 1. maja Fiskalnom savetu trebalo da dostavi fiskalnu strategiju, a da je Savet zatim do 15. maja vrati, ali da se to nije dogodilo.

O kritikama: Očekivano da vlast ima različita viđenja

Na pitanje N1 da li nakon kritika koje su iznete na račun rada Fiskalnog saveta na skupštinskom Odboru za finansije osećaju pritisak, članovi tog nezavisnog tela odgovaraju da je očekivano da predstavnici vlasti imaju različita viđenja aktuelne ekonomske situacije u odnosu na njihove stavove.

„Nezavisne institucije nemaju uvek identično gledište sa vlašću, ali to je i dobro, jer da je drugačije postavilo bi se pitanje – čemu uopšte i služimo. Nemamo nikakvu vrstu pritiska, ali imamo jasan mandat zašto se Fiskalni savet bavi privrednim rastom. Jasno vidimo da Srbija i druge zemlje regiona imaju veliki odliv mladih ljudi i radne snage, da bi se to zaustavilo apsolutno je neophodno je povećanje životnog standarda i privrednog rasta u Srbiji“, rekao je Altiparmakov.

Privrednici očekuju smanjenje poreza i doprinosa

Predsednica Srpske asocijacije menadžera Stanka Pejanović rekla je danas da privrednici od Vlade Srbije u ovoj godini očekuju smanjenje poreza i doprinosa na zarade u meri u kojoj to ne bi ugrozilo makroekonomsku stabilnost.

Kazala je da su menadžeri organizovali sastanak sa predstavnicima Fisklanog saveta da bi saznali šta je realna stopa rasta, s obzirom na to da se pominju različite stope, od tri do sedam odsto koliko je prognozirala Svetska banka.

„Nama je važno da znamo koliki se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) očekuje u ovoj godini jer i privreda mora da koriguje planove i uradi rebudžetiranje“, rekla je Pejanović.