Nezakoniti rad na određeno vreme – nema kazne jer nije ni propisana

Ekonomija 30. jan 201911:06 > 11:11
N1

Poslodavci koji odbijaju da radnicima nakon dve godine rada na određeno vreme ponude ugovor "za stalno", već sa njima protivzakonito i dalje zaključuju ugovor na određeno, ne mogu biti kažnjeni jer Zakonom o radu za to nije propisana kazna.

„Zaposleni imaju pravo da se obrate nadležnom sudu“, piše u odgovoru Inspekcije rada na prijavu portala Radnik.rs da radnici jednog paraćinskog preduzeća rade duže od dve godine po ugovoru o radu na određeno vreme.

U Zakonu o radu piše da se ugovor o radu na određeno vreme može zaključiti na period „ne duži od 24 meseca“.

„Ako je ugovor o radu na određeno vreme zaključen suprotno odredbama ovog zakona ili ako zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje je ugovor zaključen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodređeno vreme“, piše u Zakonu o radu.

To znači da bi nakon dve godine rada po ugovoru na određeno vreme radnik/ca po zakonu trebalo da zaključi ugovor na neodređeno vreme.

Inspekcija rada dostavila je portalu Radnik.rs obaveštenje nakon obavljenog nadzora u kom piše da je inspektorka, nakon što je utvrdila nepravilnosti, „zapisnički upozorila poslodavca“ na obavezu postupanja u skladu sa Zakonom o radu.

U odgovoru, međutim, nije navedeno da je inspekcija naložila poslodavcu da zaključi ugovor na neodređeno sa radnicima niti da je poslodavac kažnjen zbog nezakonitog postupanja.

Ministarstva za rad je za portal Radnik.rs navelo da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da 15 radnika u preduzeću u Paraćinu ima ugovor o radu na određeno vreme duže od 24 meseca, što je protivzakonito.

Ipak, u daljem tekstu se tvrdi da inspektor rada „nije nadležan za utvrđivanje, prerastanje radnog odnosa na neodređeno vreme“ i da se radnici mogu obratiti sudu.

Takođe, u odgovoru se navodi da za zaključivanje ugovora o radu na određeno vreme mimo zakona „nije propisana prekršajna kazna“.

Radnik.rs u dopisu Ministarstva nije pronašao odgovor na pitanje da li je poslodavac nakon nadzora obavezan da sa radnicima zaključi ugovor na neodređeno vreme i postupi u skladu sa zakonom ili ne, odnosno da li to što je inspektorka „zapisnički upozorila“ poslodavca ima ikakvu težinu.

„Inspektorka rada je trebalo da naloži poslodavcu da otkloni nepravilnosti u datom roku i zaključi ugovor sa radnicima u skladu sa Zakonom o radu. Ovako, inspekcija radnike upućuje na sud i samu sebe oslabljuje“, smatra Mario Reljanović, saradnik na Institutu za uporedno pravo.

Reljanović smatra da je u ovom slučaju inspektorka rada, uz podršku Ministarstva, postupila „formalistički“ umesto da koristi ovlašćenja koja ima. On dodaje da to što zakonom nije propisan prekršaj za protivzakonito zaključivanje ugovora na određeno vreme ne znači da inspektor ne treba da reaguje na kršenje zakona.