Miša Brkić: Pitao bih predsednika ko je napravio loše dugove

Ekonomija 24. dec 201821:00 > 21:08
N1

Novinar Miša Brkić kaže da sluša ministre i da BDP stalno raste, ali da građani to ne osećaju na svojoj koži. Prema njegovom mišljenju, potreban je rast od 10% i to u petogodišnjem paketu da bi zemlja izašla iz krize. Međunarodni faktori i investitori primećuju da su reforme zaustavljene, ističe. "Pitao bih predsednika ko je napravio loše dugove".

Govoreći o rastu BDP, kaže da, slušajući ministre, ima utisak da tapkamo u mestu. „Dakle, stalno raste BDP, a mi to ne osećamo na svojoj koži“. Dobijamo vrlo uverljive podatke, a kad se pogleda nekoliko poslednjih godina, onda se vidi da taj rast nije tako spektakularan, kako Vlada želi da predstavi da jeste, navodi gost Dana uživo.

On ističe da Srbija i dalje nije u vrhu regiona, kao lider u ekonomskom rastu. „Ja se bojim da polako postajemo samozadovoljni činjenicom da nam bruto proizvod poraste 3,4 ili 4,2 posto i to se smatra nekim velikim uspehom“.

Ekonomisti tvrde da je Srbiji potreban stabilan, dugoročan rast od pet do 10 odsto, kroz dugi niz godina, da bismo nadoknadili mnogo toga, a Brkić je saglasan sa njima. „Naš zaostatak u odnosu na svet, region, je tako veliki. Naša početna pozicija je toliko niska da to što mi sada ostvarujemo kao privredeni rast je nedovoljno za zemlju kakva jesmo“, ističe.

Govoreći o pričama o rastu od dva, tri posto, kaže da se iza toga krije nestrpljenje vlasti da pokaže biračima kako smo mi uspešni i kako napredujemo krupnim koracima u svetlu budućnost. „Pri tom se zaboravlja taj ključni element, da je početna pozicija s koje smo startovali bila izuzetno niska. I da bi ljudi osetili, da bi građani živeli bolje, taj rast mora da bude veliki… Ja živim u uverenju da bi on trebalo da bude 10 odsto, i da traje jedan petogodišnji ciklus i onda bismo mogli da kažemo da je Srbija zemlja koja je izašla iz problema, krize, niskog rasta…“

Mi stalno zavisimo od Boga – da proizvedemo više hrane u agroindustriji, Bog nam pomaže da padne kiša da proizvodimo više struje, onda ima nešto povećanih investicija, dodaje. Zemlje koje imaju visoke stope raste nemaju samo industriju, tu su i usluge i finansijski sektor, kaže Brkić, govoreći o tome kako privreda može da krene.

Ocenjuje da međunarodne finansijske institucije iz čiste predostrožnosti hvale ono što je do sada postignuto kad je u pitanju finansijska konsolidacija. „Ali i rast BDP i fiskalna konsolidacija čini mi se da su postali neka vrrsta fetiša u Srbiji, lepo što smo to odradili, ali ne bi trebalo da stanemo. Da bismo prešli u novi kvalitet – s fiskalnom konsolidacijom je završeno, ona bi trebalo da stane, ali ono na čemu insistiraju međunarodni faktori i investitori, oni primećuju da su reforme zaustavljene. To je taj novi kvalitetan skok potreban Srbiji da bi imala duplo veći rast… Reforme su stale, poslednji reformski zakon koji je donet je Zakon o radu“, ocenjuje Brkić.

Ono gde ništa nije učinjeno, kaže gost Dana uživo, su reforme i privatizacija u javnom sektoru. A svedoci smo da transformacije javnog sektora nema ni u planu Vlade za iduću godinu, ni u budžetu, ističe.

Govoreći o RTB-u Bor, kaže da je, po načinu na koji je transakcija izvršena – bilo i „političkih natruha“ u ekonomskim interesima kineske kompanije. Bor je jedna rak-rana skinuta s pleća poreskih obveznika Srbije, a ima ih još puno, dodaje. Ističe da se ne zna kako izgleda ugovor o dokapitalizaciji RTB-a Bor, dodaje da se ne zna ništa ni o dilu Srbije i francuske kompanije Vansi oko preuzimanja beogradskog aerodroma.

Podsetio je da se o ugovoru Er Srbije sa Etihadom govorilo da je to nešto sjajno, kao što se govorilo i o RTB-u Bor ili o preuzimanju beogradskog aerodroma. Sada ispadaju leševi iz ormara, kad je u pitanju Er Srbija, kaže Brkić koji dodaje da se ispostavlja da poreski obveznici Srbije treba puno da plate da bi ta kompanija i dalje poslovala.

O dugovima, koncesiji, Vansiju i niškom aerodromu…

Kaže da mi ne znamo ni da li je bila potrebna koncesija beogradskog aerodroma, ali podseća da je vlast govorila da je postojao savetnik koji je predložio ovakav vid saradnje sa francuskim Vansijem. „Rekao bih da se Vansi, kao respektabilna kompanija, upustila u jedan netransparentan, rizičan posao, koji bi mogao da joj nanese štetu u finansijskim krugovima i na berzi „, kaže Brkić koji dodaje da je on neko u upravi Vansija, da bi sigurno tražio da se objavi ugovor.

„Jučerašnje saopštenje EBRD pokazuje da je Vansi uzeo kredit kod EBRD 72 miliona evra i još 110 kod konzorcijuma banaka tzv. sindicijarni kredit… Ispostavlja se da tri razvojna fonda, jedan iz Francuske, jedan Svetske banke, jedan nemačke države učestuju u finansiraju svega toga… IZ EBRD tvrde da će biti investirano milijardu evra“, kaže.

Negde je skoro pričano da je obaveza države da izgradi prugu od aerodroma do grada, kaže Brkić i pita – zašto. Treba da znamo koliko ta koncesija treba da košta nas, poreske obveznike, navodi i dodaje da je zato važno da se znaju stavke ugovora.

Predsednik Aleksandar Vučić je rekao da predlaže da se novcem od koncesije vrate loši dugovi. „Mene strašno, kao građanina, interesuje ko je napravio te loše dugove. Predsednik je imao običaj da kaže da su dugove pravile prethodne vlasti. Ja bih sada voleo da čujem ko je napravio ove loše dugove koje sad treba da vraćamo iz novca koji ćemo da dobijemo iz Vansija i moje pitanje je da li će ta predsednikova odluka biti konačna kad Vlada bude odlučivala“, rekao je.

Brkić ima predlog da novac ostane u budžetu, a Vlada da za taj novac smanji poreze i tako podstakne kompanije da investiraju i dižu privredni rast.

Govoreći o niškom aerodromu, kaže da je ta odluka bila deo paket aranžmana, posle objavljivanja odluke da je Vansi pobedio. „Pretpostavka je da je Vansi tražio da nema konkurenciju i da je od naše države tražio da preuzme aerodrom u Nišu i da za malo, za nekoliko oktava spusti njegov rast, po cenu da ga ugasi…“

Konstatuje da sve što država preuzme – to je loše i da se ni na jednom projektu nije pokazala.

Govoreći o budžetu, kaže da je vlasti važno i da državnim novcem potkupi birače na nekim sledećim izborima. „Tako da treba očekivati da će rast plata u javnom sektoru iduće godine biti značajan, ako bude izbora, a najavljuju da će ih verovatno biti“, naveo je gost N1.