Nizak Dunav u oktobru – manje struje i prometa na baržama

Ekonomija 30. okt 201817:50 > 17:51
N1

Vodostaj Dunava počeo je da raste, a iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda prestali su da upozoravaju na nizak plovidbeni nivo. Ipak, on i dalje otežava plovidbu baržama koje prenose daleko manje tereta od svog punog kapaciteta.

I u Hidroelektrani „Đerdap“ kažu – ovo je po dotoku vode najgori oktobar otkad rade, što je prouzrokovalo smanjenje u proizvodnji struje za 20 odsto.

Magični Dunav u magični sat – fotografija koju je Novosađanka Jelena Ivanović zabeležila tokom vikenda. I drugi su poželeli uspomenu sa sredine reke, budući da se do tamo ne može tako često stići peške.

„Jednom, koliko se ja sećam, da je bio, možda ne baš ovako nizak, ali da su se ljudi šetali i bile su fotografije lepe i zanimljive“, kaže Dunja Cigić Gavrilović iz Novog Sada.

Za nove fotografije Novosađani će morati da požure, jer Dunav ne čeka.

Od atraktivnih sprudova na Dunavu ostao je još samo ovaj jedan, a i on će uskoro nestati. Voda je bukvalno preko noći nadošla za oko 40 centimetara i nastaviće da raste, ali ne mnogo. Uslovi za plovidbu i dalje su daleko od idealnih.

Od – 3 koliko je juče iznosio, vodostaj se popeo na 39 centimetara. U RHMZ-u navode da su do porasta nivoa vode dovele obilne padavine u zemljama kroz koje Dunav protiče. Da je sada lakše, ali i dalje ne bez problema, dodaju u Lučkoj kapetaniji.

„U prethodnom periodu kada je vodostaj bio niži i ispod nule, a i sada je na nekim deonicama tako, pored toga što ima dubine i što se plovni put kod nas odlično održava, imamo problema sa širinom“,  kaže Boris Oreb iz Lučke kapetanije Novi Sad.

Tako brodovi, na primer, ne mogu istovremeno prevoziti više barži, niti barže mogu poneti robu u punom kapacitetu.

„Vi sad imate situacije gde brodovi koji nose između 800 i 1300 tona, a imate i URSU koja tovari 4500 i 5000 tona, jednostavno ne mogu da plove“, kaže Dragan Panjković iz Luke Novi Sad.

Tako u Luci Novi Sad, gde kamioni obično čekaju u redu na istovar, radnici sada čekaju njih. Dragan objašnjava da je nivo vode pre dva dana bio još niži, te da će ih nizak vodostaj koštati. Biće srećni ako godinu završe sa pretovarenih 750 hiljada tona robe, za razliku od blizu milion i 200 hiljada koliki im je maksimum.

„To je fabrika pod otvorenim nebom. Znači, vremenski uslovi ovde diktiraju šta će da se radi i kako će da se radi. Prvo, cena žitarica na svetskom i domaćem tržištu je bila jedan od parametara koji nije dozvoljavao učestali izvoz ili uvoz, e sada niska voda je dovela do toga da mi praktično tri meseca tavorimo“, dodaje Panjković.

Ovako loš oktobar ne pamte ni u Hidroelektrani Đerdap, odakle navode da će ova godina ostati zabeležena po najnižem dotoku vode, odmah iza 2003.

Nedaleko od Đerdapa 2 ponovo beleže i prizor potopljene nemačke flote iz Drugog svetskog rata – redak prizor koji nizak vodostaj donosi.